Geobotanika i ekologija biljaka
Download 1.32 Mb. Pdf ko'rish
|
Geobotanika i ekologija biljaka Prof. dr. sc. Nenad Jasprica Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 1 Sadržaj Geobotanika (biljna geografija) Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci Areali Biljne zajednice Povijest flore i vegetacije Florna carstva Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 2 1. Geobotanika (biljna geografija) - Rasprostranjenje biljaka na Zemljinoj površini: utvrđuje, analizira pomicanja i pravilnosti te uzroke rasprostranjenja. - Podjela: i) znanost o arealu (korologija) – rasprostranjenje svojta; ii) znanost o vegetaciji (uklj. fitosociologiju) – rasprostranjenost biljnih zajednica; iii) znanost o staništu (ekološka biljna geografija) – ekološke osnove; iv) genetska (ili historijska) – povijest flore i vegetacije - Pojmovi engl. “Phytogeography”, “Geobotany”, “Plant Ecology”, “Plant Geography” Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 3 Povijest - “otac biljne geografije”- pruski prirodoslovac Alexander Von Humboldt (1769.-1859.) - 1799.-1804., Latinska Amerika - Kosmos (1845) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 4 2. Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci Areal - područje rasprostranjenja svojte ili zajednice; i) kompaktni; ii) disjunktni Stanište (biotop, “habitat”) – dio prostora kojeg karakterizira kompleks ekoloških čimebnika tj. mjesto koje zauzima jedna biocenoza. = Suma svih vanjskih čimbenika koji djeluju na biljku unutar njezina životnog prostora (okoline). Nalazište – mjesto gdje biljka živi. Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 5 Ekološki čimbenici Pojam – sva djelovanja različite prirode (fizičke, kemijske, biološke) kojima su izložene biljke. Abiotički (npr. klimatski, geološki, edafski...) Biotički Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 6 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 7 Abiotički čimbenici 1. Svjetlo Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 8 Abiotički čimbenici 1. Svjetlo Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 9 Abiotički čimbenici 2. Temperatura Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 10 Abiotički čimbenici 3. Provodljivost tla za vodu i uvjeti ishlapljivanja Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 11 Abiotički čimbenici 4. Količina CO 2 i O 2 u zraku, tlu i vodi Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 12 Abiotički čimbenici 5. Hranjive tvari u tlu Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 13 Abiotički čimbenici 6. Mehanički faktori (oluje, zapusi snijega i pijeska, lavine, pomicanje tla, naplavljivanje, itd.) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 14 7. Biotički čimbenici Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 15 Podudarnost između stanišnih uvjeta i rasprostranjenja biljaka i) Halofiti (Salicornia europaea ) i) Bazofilne/acidofilne b. (Gentiana clussi, b.) (G. kochiana, k.) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 16 Pokazatelji tla Kalcifilni poljski korovi: Adonis eastivalis, Ranunculus arvensis Kalcifobni poljski korovi: Rumex acetosella, Scleranthus annus Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 17 Klima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 18 Palme, Arecaceae Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 19 Klima Fagus sylvatica Pinus halepensis Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 20 - Poklapanje areala s klimatskom linijom nikada nije potpuno: i) mikroklima se razlikuje od makroklime; ii) sinergističko djelovanje mnogih čimbenika; iii) ekotipovi (nasljedne rase koje su prilagođene različitim uvjetima staništa – npr. raazličita dužina vegetacijskog razdoblja, fotoperiodičkog odnosa, osjetljivosti na mrazove, itd.). - Razlikovanje jedinki iste vrste iz raznih dijelova areala i raznih staništa. - Prenošenje biljaka u područja koja su im ranije bila strana (Elodea canadensis, u Europi od 1840.) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 21 Areal - Zatvoreni (naše šumsko drveće) - Disjunktni (sastoje se od dijelova između kojih pod današnjim uvjetima ne može doći do rasprostranjenja) - Prag disjunkcije Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 22 Disjunkcije - Relikti (ostatci iz doba kada je njihov areal još bio zatvoren) - Srednjoeuropske disjunkcije: i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske iii) Disjunkcije stepskih biljaka Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 23 i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke Hepatica nobilis Fragaria vesca (dijelovi areala odvoj.oceanima) Fagus, Acer, Aesculus, Tilia, (ptoječu od zajed. predaka) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 24 ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske - Biljke arktičkih zemalja na visokim planinama južnije (Alpe, Pirineji, Karpati) - Salix reticulata - Dryas octopetala - Ranunculus glacialis Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 25 iii) Disjunkcije stepskih biljaka - Biljke stijena i suhih rudina, siromašnim drvećem i grmljem (stepske vrištine) - Lathryus panonicus - Linum flavum - Allium strictum Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 26 Endemi Progresivni e. (Hieracium) Konzervativni e. (Ginkgo, Metasequoia, Taxodium) Florni elementi: Calendula arvensis – južnoeuropsko-mediteranska Centaurea glaberrima – ilirsko-jadranska e. Inula conyza – južnoeuropsko-pontska Senecio vulgaris – b. širokog rasprostranjenja Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 27 Biljne zajednice -Flora -Vegetacija, biljni pokrov (sve biljke koje pokrivaju neko područje) -Osnovne građevne jedinice: biljne zajednice (kombinacija vrsta koje se pravilno ponavljaju) -Fitocenologija, fitosociologija -Razvoj: Charles Flauhault (druga plovica 19.st.); Zürich–Montpellier fitosociološka škola: Josias Braun-Blanquet (1884.–1980.); Br.-Bl. ; (= Braun- Blanquet škola, europska f. škola) Josias Braun-Blanquet Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 28 Zürich–Montpellier fitosociološka škola -Sinsistematika, sintaksonomski sustav, sintaksoni -An International Code of Phytosociological Nomenclature (Weber et al. 2000) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 29 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 30 Metoda Zürich-Montpellier fitocenološke škole uključuje u analitičku obradu slijedeće elemente: • brojnost vrsta (abundancija) • pokrovnost vrsta (dominacija) • združenost vrsta (socijalnost) • učestalost vrsta (frekvencija) • životnu sposobnost vrsta (vitalnost) • slojanje vrsta • periodičnost u razvoju fitocenoze (fenofaza) • izgled fitocenoze (aspekt) • oblik biljaka s ekološkog gledišta Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 31 Brojnost vrsta (abundancija) je oznaka za brojnost primjeraka svake pojedine vrste. Broj individua se procjenjuje okularno ili se vrši brojanje primjeraka na jedinici površine. Pokrovnost vrsta (dominacija) obično predstavlja stupanj pokrivenosti zemljišta nadzemnim dijelovima svih primjeraka neke vrste u sastojini koja se ispituje. Procjenjuje se također okularno, približno ili se mjeri objektivno. Za izradu fitoceloške tablice koristimo se kombiniranom procjenom brojnosti i pokrovnosti.U tu svrhu služimo se skalom od 6 stupnjeva: 5- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka na promatranoj površini, ako pokriva 75-100% površine; 4- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka, ako pokriva 50-75% površine; 3- dobiva vrsta, bez obzira na broj primjeraka, ako pokriva 25-50% površine; 2- dobiva vrsta, ako se javlja vrlo obilno ili pokriva 10-25% površine; 1- dobiva vrsta, ako se javlja obilno ili pokriva 1-10% površine; +- dobiva vrsta, koja ima malo primjeraka I pokrovnost joj je neznatna (manja od 1%). Združenost (socijalnost) je također karakteristika svake vrste koju susrećemo u istraživanoj sastojini. Vrste mogu rasti ili pojedinačno ili u manjim odnosno većim grupama u sloju drveća, grmlja ili prizemne flore. Oznake za združenost vrste su sljedeće: 5- biljke rastu u velikim skupinama odnosno sastojinama; 4- biljke rastu u skupinama, grupimično; 3- biljke rastu u obliku malih jastučići ili u malenim hrpama, skupinama; 2- biljke rastu u busenima, po više primjeraka zajedno; 1-biljka raste pojedinačno, stablimično; U srednjoeuropskoj fitocenološkoj literaturi i fitocenološkim tablicama upotrebljava se kombinirana procjena brojnosti, pokrovnosti i združenosti. I kod nas se združenost označava tako da se iza prve brojke koja označava brojnost i pokrovnost stavlja druga brojka koja označava združenost. Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 32 • Učestalost (frekvencija) neke vrste u jednoj sastojini određuje se pomoću broja kvadrata ili krugova postavljenih ravnomjerno u njoj. Površina kvadrata ili krugova je 1 m² ili više. • Životna sposobnost (vitalnost) je jedna od odlika svake fitocenoze, a određivanje vitalnosti je vrlo važno za poznavanje najpovoljnijeg razvitka pojedinih vrsta u nekoj fitocenozi. Npr. vrsta može rasti uviše biljnih zajednica, ali ona nema u svima njima jednaku životnu sposobnost. Dok se u jednoj razvija nesmetano, cvijeta i donosi plod, a u drugoj se razvija samo vegetativno. Vitalnost se obilježava stupnjevima u skali od 1 do 14. • Slojanje je osobina većine biljnih zajednica. Ova osobina dolazi do izražaja kod šume kao najsloženije zajednice ili biocenoze Ti se slojevi odlikuju mnogim svojstvima, pa ih neki autori shvaćaju kao “samostalne jedinice” – sinuzije. Slojanje može biti nadzemno i podzemno. Slojanja nema u zajednicama stijena i zidova. • Periodičnost u razvoju vegetacije očituje se u fenofazama razvoja pojedinih vrsta koje izgrađuju fitocenozu. Jedne se vrste razvijaju u rano proljeće, druge ljeti, treće u jesen. Istraživanjem godišnjeg razvoja vegetacije bavi se posebna grana ekologije- fenologija. Ona prati pojave: pupanja, listanja, cvjetanja, dozrijevanja plodova i opadanja lišća u raznim krajevima, bavi se povezivanjem mjesta istovremenog razvitka pojedinih biljnih vrsta I zaključuje o sličnosti ekoloških (npr. klimatskih) uvjeta. Osim periodičnosti razvoja cijele vegetacije, postoji periodičnost i u razvoju svake pojedine fitocenoze. • Izgled (aspekt) fitocenoze mijenja se tijekom godine, kod jednih više, a kod drugih manje. Različiti izgledi jedne fitocenoze u pojedinim godišnjim dobima su aspekti fitocenoze. • Oblik biljaka s ekološkog gledišta (biološki ili životni oblici biljaka). Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 33 Životni oblici biljaka (Raunkier , 1934) Prema položaju organa koji preživljava nepovoljno razdoblje godine, njegovoj visini iznad tla ili položaju u samom tlu, Raunkier (1904) je definirao pet osnovnih tipova životnih oblika (forma): Phanerophyta (P) (gr. phaneros - vidljiv, očit, phyton - biljka) Chamaephyta (Ch) (gr. hamai - na zemlji) Hemicryptophyta (H) (gr. hemi - pola, krypteos - sakriven) Cryptophyta (K) ili Geophyta (G), (gr. krypteos - sakriven) Therophyta (T) (gr. theros - toplo godišnje doba) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 34 1. Sastav vrsta u zajednici je izbor onih vrsta koje pod određenim uvjetima staništa mogu trajno uspjevati („komenzali”, psamofiti). 2. Konkurencija još više smanjuje broj vrsta koje mogu na nekom staništu trajno uspjevati i razmnožavati se. 3. Mnoge vrste (posebno one koje se ističu veličinom i masom), mijenjaju prvotne uvjete staništa tako da se samo one vrste koje su se prilagodile na te promjenjene uvjete mogu nakon toga ovdje pojaviti (npr. bukva) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 35 Raspodjela biljnih zajednica - Odgovara geološkom, morfološkom i klimatskom raščlanjenju područja - Biljne zajednice kao pokazatelji stanišnih uvjeta Razred Phragmito-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Red Phragmitetalia communis Koch 1926 Sveza Phragmition communis Koch 1926 as. Typhetum angustifoliae Pign. 1953; as. Typhetum latifoliae G. Lang 1973; as. Typhetum laxmanii Nedelcu 1967; as. Phragmitetum communis von Soó 1927; as. Scirpetum lacustris (Allorge 1922) Chouard 1924; as. Sparganietum erecti Roll. 1938; as. Eleocharietum palustris Ubrizsy 1948 Sveza Oenathion aquaticae Hejny ex Neuhausl 1959; as. Rorippo amphibiae–Oenanthetum aquaticae (Soo 1928) Lohmeyer 1950. Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 36 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 37 - Sukcesije (prelazak zajednica u druge): doseljavanje novih vrsta - Dinamika zajednica - Zaraštavanje - Početna konačna: klimatogena zajednica (klimaks) - Zonalna vegetacija (tundre, crnogorične šume, miješane listopadne šume, šumske stepe, stepe kovilja u istočnoj Europi) - Ekstrazonalna vegetacija (npr. izolirane pojave južno od zonalnog područja na vlažnim i sjenovitim sjevernim padinama...) - Azonalna vegetacija (ekološki ekstremna staništa kroz više zonalnih pojasa, npr. kamenjare..) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 38 Vegetacijski pojasevi 1. Brežuljkasti - <500 (800) m n.v. 2. Donji pojas gorske šume - <800 (1200) m 3. Gornji pojas gorske šume - < 1600 (2000) m 4. Pojas klekovine s planinskim borom 5. Planinski pojas 6. Snježni (nivalni) pojas Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 39 Razred CRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947 – zajednice grebenjača Inula crithmoides Limonium dictyophorum Crithmum maritimum Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 41 Razred CAKILETEA MARITIMAE R. Tx. 1950 - vegetacija šljunkovitih žalova Tri Žala, Korčula Žuta makovica Glaucium flavum Cakile maritima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 42 Južna Albanija Mljet, u. Blace Pancratium maritimum Duboko korijenje Mljet, trava Sporobolus Razred AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T. Tx. 1943 – psamofitska vegetacija Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 43 Psamofiti, bodljikave biljke!!! Echinophora s pinosa Sals ona k ali, S als ola soda Er yn gium m arit im um Cy perus k ali Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 44 Ostatci pješčanih dina u delti Neretve Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 45 Jednogodišnja caklenjača Razred THERO-SALICORNIETEA Pignatti 1953 – slanjače caklenjača i sodnjača Salic ornia europaea Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 46 Razred JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951 – sitine visokih sitova Ju ncus acutus , Ju ncus m arit im us Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 47 Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA – kompleks močvarnih zajednica Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 48 Vegetacijski pojesevi u močvari Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 49 as. Scirpetum lacustris – zajednica običnog oblića Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 50 as. Equisteto palustris-Iridetum pseudoacori Trinajstić 2008 – močvara žute perunike i močvarne preslice Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 51 as. Typhetum angustifoliae – rogozik uskolisnog rogoza Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 52 as. CLADIETUM MARISCI Allorge 1922 – zajednica ljutka Cladium m arisc us Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 53 Razred FONTINALETEA ANTIPYRETICAE Hiibschmann 1957– vegetacija hladnih izvora Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 54 Razred ISOËTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 - periodički plavljene livade Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 55 Baldellia ranunculoides Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 56 Cyperus fuscus Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 57 Cyperus michelianus Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 58 Scirpus mucronatus Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 59 Razred POTAMETEA Tx. et Prsg. 1942 - vodena vegetacija Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 60 Potamogeton natans - plivajući mrijesnjak Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 61 Hippuris vulgaris (VU) - borak Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 62 Ranunculus ophioglossifolius Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 63 Marsilea quadrifolia Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 64 Razred LEMNETEA Oberd. 1967 – vegetacija plutajućih cvjetnica Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 65 Vodene leće – plutajuće cvjetnice Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 66 Aim Razred BRACHYPODIO-CHRYSOPOGONETEA Horvatić 1963 – suhi kamenjarski travnjaci Uskolisno zvonce Čubar Dalmatinski zumbulčić Buhač Barušanka Ljekovita kadulja Kamenjar Šafrani Crocus s p. Tana ce tum ci nerar iif olius Hyacin thella dalmatic a Satu reja spp . Lag uru s ovat us Salvia off ic inalis Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 67 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 68 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 69 Razred ASPLENIETEA TRICHOMANES – vegetacija stijena Bjelušina Drvenasta mlječika ljeti Uskolisno zvonce Gola zečina Srebrnolisni slak Drvenasta mlječika zimi Edra ioan thu s tenuif olius Inula verb asc if olia Con volvu lus cneorum Cen taur ea glaber rim a Can taur ea rag usi na Euph orbia dendroides Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 70 Razred PARIETARIETEA JUDAICAE – vegetacija u pukotinama starih zidova Parie taria judaic a Cy m balar ia m ura lis As plenium c et erach Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 71 Razred ADIANTETEA CAPILI-VENERIS Br.-Bl. 1947– vegetacija nakapnica i plitkih poluspilja Adian tum capillus -veneris Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 72 Razred DRYPETEA SPINOSAE Quezel 1967 – vegetacija točila Dr yp is s pinosa ss p . jac quinia na Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 73 Razred POSIDONIETEA Den Hartog 1976 – vegetacija mora Pos idonia oc eanic a Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 74 Razred RUPPIETEA MARITIMAE – vodenjara rupije Razred ZOSTERETEA MARINAE – vegetacija sviline Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 75 Razred CHARETEA FRAGILIS Sauer 1937 – vegetacija parožina iz roda Chara Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 76 Razred CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952 – ruderalna i korovna vegetacija Sredozemlja Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 77 Razred GALIO-URTICETEA Passarge ex Kopecký 1969 – vegetacija uz šumske rubove i na malenim čistinama u sklopu vlažnih i poplavnih šuma Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 78 Razred MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937 – higrofilne i mezofilne livade od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa Cy nosurus crist atu s Des cham p sia caes pit os a Fi lipendula vulgar is Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 79 Razred SESLERIETEA JUNCIFOLIAE Trinajstić 2008 – ilirsko-dinarske planinske rudine Iri s orjeni i Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 80 Edr ai an thus pumil io Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 81 Subnivalni pojas Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 82 Diverzitet pretplaninskih rudina Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 83 Planinske rudine na vapnencima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 84 Diverzitet rudina Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 85 Razred INULETEA VISCOSAE Trinajstić 1978 – vegetacija napuštenih poljoprivrednih površina u Sredozemlju (“nerizi”) as. Dauco majori-Foeniculetum vulgaris Trinajstić 2008 – neriz običnog komorača i dalmatinske mrkve, Pelješac, 2010 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 86 Razred TRIFOLIO–GERANIETEA SANGUINEI Th. Müller 1962 - zajednice rubova listopadnih šuma Srednje Europe i hladniji dio submediterana s visokim trajnicama Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 87 La serp itiu m la tif olium Laserpitium s iler Geranium sanguineu m Razred QUERCO-FAGETEA Br.–Bl. et Vliger 1937 – listopadne ili mještovite šume s bukvom, Quercus, Acer, Carpinus i Abies Redovi: 1. Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 2. Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 3. Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 4. Populetalia albae Br.-Bl. 1931 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 88 Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 čiste ili mješovite bukove šume.... Luzulo luzuloidi-Fagetum Meusel 1937 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 89 Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 šikare rubnih šumskih dijelova Ribesi pallidigemmo-Rhamnetum fallacis Trinajstić 1987 Rh amnus fal lax Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 90 Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 termofilne medunčeve šume Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 91 Populetalia albae Br.-Bl. 1931 Salicion albae Soó 1930, Populion albae Br.-Bl. 1931 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 92 as. Myricarietum germanicae, sveza Salicion eleagno-daphnoidis Razred SALICETEA PURPUREAE Moor 1958 - vrbici na riječnim sprudovima Myricaria germanica Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 93 Vrbici rakite as. Salicetum purpureae Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 94 Razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 - vazdazelene šume česvine Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934 Sveze: 1) Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 2) Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Br.-Bl. ex Guinochet et Drouineau 1944 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 95 Razred ERICO-PINETEA NIGRAE Horvat 1959 - bazifilne borove šume Pinus nigra ssp. dalmatica P inus sylv es tris Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 96 Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 – sredozemni bušici na bazičnoj podlozi Red Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931 Red Cisto-Ericetalia Horvatić 1958 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 97 Razred PALIURETEA Trinajstić 1978 Pal iur us sp ina -ch ri sti Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 98 Povijest flore i vegetacije Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 99 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 100 A. Tercijar B. Ledena doba C. Kasni glacijal i postglacijal: 1. doba breze i bora 2. doba lijeske (8000 pr.n.e.) 3. doba miješanih šuma hrasta 4. doba bukve Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 101 Florna carstva i područja 1. Holarktičko 2. Paleotropsko 3. Neotropsko 4. Australsko 5. Kaplandsko 6. Antarktičko Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 102 Holarktičko florno carstvo -Arktičko područje tundra -Eurosibirsko šumsko područje -Sredozemno florno područje (makija, garig, frigana....) -Pontsko-srednjeazijsko florno područje (stepe, šumske stepe, polupustinje, pustinjske stepe) -Sjevernoafričko-indijsko pustinjsko područje Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 103 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 104 Tropska florna carstva -Paleotropsko (tropi Staroga svijeta) -Neotropsko (tropi Novog svijeta) -Tropske kišne šume („rain forests”), bogate vrstama (uvjeti: 24-30°C, 2000-5000 mm, ujednačeno kroz godinu); bez četinjača, penjačice, epifiti -Mosunske šume (izmjena sušnog i kišnog razdoblja; indomalajsko područje tikovina Tectona grandis, Verbenaceae) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 105 Sušne šume, trnovito grmlje, „galerije” Tropski travnjaci, savane, afrički baobab (Adansonia digitata, Bombaceae) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 106 Savane 1. Pojas vlažnih savana - „ljanosi” (r. Orinoc, Venezuela) i „kamposi” (Brazil) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 107 Savane 2. Pojas suhih savana – listopadne, svijetle, suhe šume i stepski travnjaci visine 1-1,5 m, Miombo, Afrika) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 108 Savane 3. Pojas trnovitih savana s trnovitim šumama i šikarama, sukulenti, Mimosaceae i Cactaceae („caatingas” u Brazilu), i travnjaci do 50 cm. Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 109 Mangrove šume (vegetacija) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 110 Tropi – kultivirane biljke Paleotropi (tropske ili suptropske): riža, šećerna trska, čaj, kava, papar, ingver, cimet, kokos, banana, vrste roda Citrus. Neotropi: kukuruz, krumpir (planinska biljka), kikiriki, kakao, paprika, rajčica, bundeva, vrste roda Cinchona (a.t. kinin), agava, i dr. Oba područja: pamučika i kaučukovci. Ci nc hona Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 111 Australsko florno carstvo - Kserofitsko s blagim zimama (bez sukulenata!) - Od 10.000 vrsta je 8.000 endemično - Eucalyptus - Melaleuca - Grevillea - Hakea - Banksia Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 112 Kaplandsko florno carstvo - Najmanje florno carstvo, - Bogata flora, por. Proteaceae i rod Erica (450 svojta!), Liliales, pelargonije, Mesembryanthemum i sukuletne Euphorbiaceae. - Umjereno toplo područje sa suhim ljetima i kišnim zimama - Zimezele, sitnolisne šikare i vrištine, - Nema stabala, - Brojni geofiti i jednoljetnice. Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 113 Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 114 Antarktičko florno carstvo - Najjužniji dio Južne Amerike - Trajno vlažne planinske šume, mahovine, papratnjače i visoki cretovi - Notofagus - Antarktička skupina otoka bez šuma - Jastučaste biljke (Azorella, Apiaceae) Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 115 Azorella Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 116 Download 1.32 Mb. Do'stlaringiz bilan baham: |
Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©fayllar.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling
ma'muriyatiga murojaat qiling