Geobotanika i ekologija biljaka


Download 1.32 Mb.
Pdf ko'rish
Sana26.09.2017
Hajmi1.32 Mb.
#16585

Geobotanika i ekologija biljaka 
Prof. dr. sc. Nenad Jasprica 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Sadržaj 
Geobotanika (biljna geografija) 
Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci 
Areali 
Biljne zajednice 
Povijest flore i vegetacije 
Florna carstva 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


1. Geobotanika (biljna geografija) 
- Rasprostranjenje biljaka na Zemljinoj površini: 
utvrđuje, analizira pomicanja i pravilnosti te 
uzroke rasprostranjenja. 
- Podjela: i) znanost o arealu (korologija) – 
rasprostranjenje svojta; ii) znanost o vegetaciji 
(uklj. fitosociologiju) – rasprostranjenost biljnih 
zajednica; iii) znanost o staništu (ekološka biljna 
geografija) – ekološke osnove; iv) genetska (ili 
historijska) – povijest flore i vegetacije 
- Pojmovi engl. “Phytogeography”, “Geobotany”, 
“Plant Ecology”, “Plant Geography” 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Povijest 
- “otac biljne geografije”- pruski prirodoslovac 
Alexander Von Humboldt (1769.-1859.) 
- 1799.-1804., Latinska Amerika 
Kosmos (1845) 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


2. Rasprostranjenje sistematskih 
jedinica i uzroci 
Areal  - područje rasprostranjenja svojte ili 
zajednice; i) kompaktni;  ii) disjunktni 
Stanište (biotop, “habitat”) – dio prostora kojeg 
karakterizira kompleks ekoloških čimebnika tj. 
mjesto koje zauzima jedna biocenoza. = Suma 
svih vanjskih čimbenika koji djeluju na biljku 
unutar njezina životnog prostora (okoline). 
Nalazište – mjesto gdje biljka živi. 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Ekološki čimbenici 
Pojam – sva djelovanja različite prirode (fizičke, 
kemijske, biološke) kojima su izložene biljke. 
Abiotički (npr. klimatski, geološki, edafski...) 
Biotički 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Abiotički čimbenici 
1. Svjetlo 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Abiotički čimbenici 
1. Svjetlo 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 


Abiotički čimbenici 
2. Temperatura 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
10 

Abiotički čimbenici 
3. Provodljivost tla za vodu i uvjeti ishlapljivanja 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
11 

Abiotički čimbenici 
4. Količina CO
2
 i O
2
 u zraku, tlu i vodi 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
12 

Abiotički čimbenici 
5. Hranjive tvari u tlu 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
13 

Abiotički čimbenici 
6. Mehanički faktori (oluje, zapusi snijega i 
pijeska, lavine, pomicanje tla, naplavljivanje, 
itd.)  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
14 

7. Biotički čimbenici 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
15 

Podudarnost između stanišnih uvjeta 
 i rasprostranjenja biljaka 
i) Halofiti 
(Salicornia europaea

 
 
i) Bazofilne/acidofilne b.  
(Gentiana clussi, b.)    
(G. kochiana, k.) 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
16 

Pokazatelji tla 
Kalcifilni poljski korovi: 
Adonis eastivalis,  
Ranunculus arvensis 
 
Kalcifobni poljski korovi: 
Rumex acetosella,  
Scleranthus annus 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
17 

Klima 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
18 

Palme, Arecaceae 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
19 

Klima 
Fagus sylvatica 
 
 
Pinus halepensis 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
20 

- Poklapanje areala s klimatskom linijom nikada nije 
potpuno: i) mikroklima se razlikuje od makroklime; ii) 
sinergističko djelovanje mnogih čimbenika; iii) 
ekotipovi (nasljedne rase koje su prilagođene različitim 
uvjetima staništa – npr. raazličita dužina vegetacijskog 
razdoblja, fotoperiodičkog odnosa, osjetljivosti na 
mrazove, itd.). 
- Razlikovanje jedinki iste vrste iz raznih dijelova areala i 
raznih staništa. 
- Prenošenje biljaka u područja koja su im ranije bila 
strana (Elodea canadensis, u Europi od 1840.) 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
21 

Areal 
- Zatvoreni (naše šumsko drveće) 
- Disjunktni (sastoje se od dijelova između kojih 
pod današnjim uvjetima ne može doći do 
rasprostranjenja) 
- Prag disjunkcije 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
22 

Disjunkcije 
- Relikti (ostatci iz doba kada je njihov areal još 
bio zatvoren) 
- Srednjoeuropske disjunkcije: 
i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke 
ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske 
iii) Disjunkcije stepskih biljaka  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
23 

i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke 
Hepatica nobilis 
Fragaria vesca 
(dijelovi areala odvoj.oceanima) 
Fagus, 
Acer, 
Aesculus, 
Tilia, 
(ptoječu od zajed. predaka) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
24 

ii) Arktičko-visokoplaninske i 
visokoplaninske 
- Biljke arktičkih zemalja na visokim planinama 
južnije (Alpe, Pirineji, Karpati) 
Salix reticulata 
Dryas octopetala 
Ranunculus glacialis 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
25 

iii) Disjunkcije stepskih biljaka  
- Biljke stijena i suhih rudina, siromašnim 
drvećem i grmljem (stepske vrištine) 
Lathryus panonicus 
Linum flavum 
Allium strictum 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
26 

Endemi 
Progresivni e. 
(Hieracium
 
 
Konzervativni e. 
(Ginkgo, Metasequoia,  
Taxodium
 
Florni elementi
Calendula arvensis – južnoeuropsko-mediteranska 
Centaurea glaberrima – ilirsko-jadranska e. 
Inula conyza – južnoeuropsko-pontska 
Senecio vulgaris –  
b. širokog rasprostranjenja 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
27 

Biljne zajednice 
-Flora 
-Vegetacija, biljni pokrov (sve biljke koje pokrivaju 
neko područje) 
-Osnovne građevne jedinice: biljne zajednice 
(kombinacija vrsta koje se pravilno ponavljaju) 
-Fitocenologija, fitosociologija 
-Razvoj: Charles Flauhault (druga plovica 19.st.); 
ZürichMontpellier fitosociološka škola: Josias 
Braun-Blanquet (1884.–1980.); Br.-Bl. ; (= Braun-
Blanquet škola, europska f. škola) 
 
Josias Braun-Blanquet 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
28 

ZürichMontpellier fitosociološka škola 
-Sinsistematika, sintaksonomski sustav, sintaksoni 
-An International Code of Phytosociological 
Nomenclature (Weber et al. 2000) 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
29 

 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
30 

Metoda Zürich-Montpellier fitocenološke škole uključuje u 
analitičku obradu slijedeće elemente: 
 
• brojnost vrsta (abundancija) 
• pokrovnost vrsta (dominacija) 
• združenost vrsta (socijalnost) 
• učestalost vrsta (frekvencija) 
• životnu sposobnost vrsta (vitalnost) 
• slojanje vrsta  
• periodičnost u razvoju fitocenoze (fenofaza) 
• izgled fitocenoze (aspekt) 
• oblik biljaka s ekološkog gledišta  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
31 

Brojnost vrsta (abundancija) je oznaka za brojnost primjeraka svake pojedine vrste. Broj individua se procjenjuje 
okularno ili se vrši brojanje primjeraka na jedinici površine. 
 
Pokrovnost vrsta (dominacija) obično predstavlja stupanj pokrivenosti zemljišta nadzemnim dijelovima svih primjeraka 
neke vrste u sastojini koja se ispituje. Procjenjuje se također okularno, približno ili se mjeri objektivno. 
 
Za izradu fitoceloške tablice koristimo se kombiniranom procjenom brojnosti i pokrovnosti.U tu svrhu služimo se skalom 
od 6 stupnjeva: 
 
      5- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka na promatranoj površini, ako pokriva 75-100% površine; 
      4- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka, ako pokriva 50-75% površine; 
      3- dobiva vrsta, bez obzira na broj primjeraka, ako pokriva 25-50% površine; 
      2- dobiva vrsta, ako se javlja vrlo obilno ili pokriva 10-25% površine; 
      1- dobiva vrsta, ako se javlja obilno ili pokriva 1-10% površine; 
      +- dobiva vrsta, koja ima malo primjeraka I pokrovnost joj je neznatna (manja od 1%). 
 
Združenost (socijalnost) je također karakteristika svake vrste koju susrećemo u istraživanoj sastojini.  
Vrste mogu rasti ili pojedinačno ili u manjim odnosno većim grupama u sloju drveća, grmlja ili prizemne flore. Oznake za 
združenost vrste su sljedeće: 
      5- biljke rastu u velikim skupinama odnosno sastojinama; 
      4- biljke rastu u skupinama, grupimično; 
      3- biljke rastu u obliku malih jastučići ili u malenim hrpama, skupinama; 
      2- biljke rastu u busenima, po više primjeraka zajedno; 
      1-biljka raste pojedinačno, stablimično; 
 
 
U  srednjoeuropskoj  fitocenološkoj  literaturi  i  fitocenološkim  tablicama  upotrebljava  se  kombinirana  procjena 
brojnosti,  pokrovnosti  i  združenosti.  I  kod  nas  se  združenost  označava  tako  da  se  iza  prve  brojke  koja  označava 
brojnost i pokrovnost stavlja druga brojka koja označava združenost. 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
32 


Učestalost (frekvencija) neke vrste u jednoj sastojini određuje se pomoću broja 
kvadrata ili krugova postavljenih ravnomjerno u njoj. Površina kvadrata ili krugova 
je 1 m² ili više. 

Životna sposobnost (vitalnost) je jedna od odlika svake fitocenoze, a određivanje 
vitalnosti je vrlo važno za poznavanje najpovoljnijeg razvitka pojedinih vrsta u 
nekoj fitocenozi. Npr. vrsta može rasti uviše biljnih zajednica, ali ona nema u svima 
njima jednaku životnu sposobnost. Dok se u jednoj razvija nesmetano, cvijeta i 
donosi plod, a u drugoj se razvija samo vegetativno. Vitalnost se obilježava 
stupnjevima u skali od 1 do 14. 

Slojanje je osobina većine biljnih zajednica. Ova osobina dolazi do izražaja kod 
šume kao najsloženije zajednice ili biocenoze Ti se slojevi odlikuju mnogim 
svojstvima, pa ih neki autori shvaćaju kao “samostalne jedinice” – sinuzije. Slojanje 
može biti nadzemno i podzemno. Slojanja nema u zajednicama stijena i zidova. 

Periodičnost u razvoju vegetacije očituje se u fenofazama razvoja pojedinih vrsta 
koje izgrađuju fitocenozu. Jedne se vrste razvijaju u rano proljeće, druge ljeti, treće 
u jesen. Istraživanjem godišnjeg razvoja vegetacije bavi se posebna grana 
ekologije- fenologija. Ona prati pojave: pupanja, listanja, cvjetanja, dozrijevanja 
plodova i opadanja lišća u raznim krajevima, bavi se povezivanjem mjesta 
istovremenog razvitka pojedinih biljnih vrsta I zaključuje o sličnosti ekoloških (npr. 
klimatskih) uvjeta. Osim periodičnosti razvoja cijele vegetacije, postoji periodičnost 
i u razvoju svake pojedine fitocenoze. 

Izgled (aspekt) fitocenoze mijenja se tijekom godine, kod jednih više, a kod drugih 
manje. Različiti izgledi jedne fitocenoze u pojedinim godišnjim dobima su aspekti 
fitocenoze. 

Oblik biljaka s ekološkog gledišta (biološki ili životni oblici biljaka). 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
33 

Životni oblici biljaka (Raunkier , 1934) 
Prema položaju organa koji preživljava nepovoljno razdoblje godine, njegovoj visini 
iznad tla ili položaju u samom tlu, Raunkier (1904) je definirao pet osnovnih tipova 
životnih oblika (forma): 
 Phanerophyta (P) (gr. phaneros - vidljiv, očit, phyton - biljka) 
 Chamaephyta (Ch) (gr. hamai - na zemlji) 
 Hemicryptophyta (H) (gr. hemi - pola, krypteos - sakriven) 
 Cryptophyta (K) ili Geophyta (G), (gr. krypteos - sakriven) 
 Therophyta (T) (gr. theros - toplo godišnje doba) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
34 

1. Sastav vrsta u zajednici je izbor onih vrsta koje 
pod određenim uvjetima staništa mogu trajno 
uspjevati („komenzali”, psamofiti). 
2. Konkurencija još više smanjuje broj vrsta koje 
mogu na nekom staništu trajno uspjevati i 
razmnožavati se. 
3. Mnoge vrste (posebno one koje se ističu 
veličinom i masom), mijenjaju prvotne uvjete 
staništa tako da se samo one vrste koje su se 
prilagodile na te promjenjene uvjete mogu 
nakon toga ovdje pojaviti (npr. bukva) 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
35 

Raspodjela biljnih zajednica 
-
Odgovara geološkom, morfološkom i klimatskom raščlanjenju područja 
-
Biljne zajednice kao pokazatelji stanišnih uvjeta 
 
Razred Phragmito-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 
 
Red Phragmitetalia communis Koch 1926 
 
 
Sveza Phragmition communis Koch 1926  
 
 
 
as. Typhetum angustifoliae Pign. 1953;  
 
 
 
as. Typhetum latifoliae G. Lang 1973; 
 
 
 
as. Typhetum laxmanii Nedelcu 1967;  
 
 
 
as. Phragmitetum communis von Soó 1927;  
 
 
 
as. Scirpetum lacustris (Allorge 1922) Chouard 1924; 
 
 
 
as. Sparganietum erecti Roll. 1938;  
 
 
 
as. Eleocharietum palustris Ubrizsy 1948  
 
 
Sveza Oenathion aquaticae Hejny ex Neuhausl 1959;  
 
 
 
as. Rorippo amphibiae–Oenanthetum aquaticae (Soo 
 
 
 
 
1928) Lohmeyer 1950. 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
36 

Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
37 

- Sukcesije (prelazak zajednica u druge): doseljavanje novih vrsta 
- Dinamika zajednica 
- Zaraštavanje 
- Početna  
 
 konačna: klimatogena zajednica (klimaks) 
- Zonalna vegetacija (tundre, crnogorične šume, miješane listopadne 
šume, šumske stepe, stepe kovilja u istočnoj Europi) 
- Ekstrazonalna vegetacija (npr. izolirane pojave južno od zonalnog 
područja na vlažnim i sjenovitim sjevernim padinama...) 
- Azonalna vegetacija (ekološki ekstremna staništa kroz više zonalnih 
pojasa, npr. kamenjare..) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
38 

Vegetacijski pojasevi 
1. Brežuljkasti - <500 (800) m n.v. 
2. Donji pojas gorske šume - <800 (1200) m 
3. Gornji pojas gorske šume - < 1600 (2000) m 
4. Pojas klekovine s planinskim borom 
5. Planinski pojas 
6. Snježni (nivalni) pojas 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
39 

Pregled biljnih zajednica 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
40 

 
Razred  CRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947 – zajednice grebenjača 
 
Inula crithmoides
 
Limonium dictyophorum
 
Crithmum maritimum
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
41 

Razred  CAKILETEA MARITIMAE R. Tx. 1950 - vegetacija šljunkovitih žalova 
 
Tri Žala, Korčula 
Žuta makovica 
Glaucium flavum 
Cakile maritima
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
42 

Južna Albanija 
Mljet, u. Blace 
Pancratium maritimum 
Duboko korijenje 
Mljet, trava Sporobolus 
Razred  AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T. Tx. 1943 – psamofitska vegetacija 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
43 

Psamofiti, bodljikave biljke!!! 
 
Echinophora
 s
pinosa
 
Sals
ona k
ali, S
als
ola 
soda
 
Er
yn
gium 
m
arit
im
um 
 
Cy
perus k
ali
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
44 

Ostatci pješčanih dina u delti Neretve 
 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
45 

Jednogodišnja caklenjača 
Razred  THERO-SALICORNIETEA Pignatti 1953 – slanjače 
caklenjača i sodnjača 
Salic
ornia europaea
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
46 

 
Razred  JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951 – sitine visokih sitova 
 
Ju
ncus
 acutus
, Ju
ncus
 m
arit
im
us
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
47 

 
Razred  PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA – kompleks močvarnih zajednica 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
48 

Vegetacijski pojesevi u močvari 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
49 

as. Scirpetum lacustris – zajednica običnog oblića 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
50 

as. Equisteto palustris-Iridetum pseudoacori Trinajstić 2008 –  
močvara žute perunike i močvarne preslice 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
51 

as. Typhetum angustifoliae – rogozik uskolisnog rogoza  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
52 

as. CLADIETUM MARISCI Allorge 1922 – zajednica ljutka  
Cladium 
m
arisc
us
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
53 

Razred FONTINALETEA ANTIPYRETICAE Hiibschmann 1957– 
vegetacija hladnih izvora  
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
54 

Razred ISOËTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 - periodički plavljene livade  
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
55 

Baldellia ranunculoides 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
56 

Cyperus fuscus 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
57 

Cyperus michelianu
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
58 

Scirpus mucronatus 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
59 

Razred POTAMETEA 
Tx. et Prsg. 1942 
- vodena vegetacija 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
60 

 
Potamogeton natans - plivajući mrijesnjak 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
61 

 
 
Hippuris vulgaris (VU) - borak  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
62 

Ranunculus ophioglossifolius 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
63 

Marsilea quadrifolia 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
64 

Razred LEMNETEA 
Oberd. 1967
– vegetacija plutajućih cvjetnica  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
65 

Vodene leće – plutajuće cvjetnice  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
66 

Aim 
Razred  
BRACHYPODIO-CHRYSOPOGONETEA 
Horvatić 1963 – suhi kamenjarski 
travnjaci 
Uskolisno zvonce 
Čubar 
Dalmatinski zumbulčić 
Buhač 
Barušanka
  
Ljekovita kadulja 
Kamenjar 
Šafrani 
Crocus
 s
p.
 
Tana
ce
tum 
ci
nerar
iif
olius
 
Hyacin
thella 
dalmatic
a
 
Satu
reja 
spp
.
 
Lag
uru

ovat
us
 
Salvia 
off
ic
inalis
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
67 

 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
68 

 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
69 

Razred ASPLENIETEA TRICHOMANES – 
vegetacija stijena 
Bjelušina 
Drvenasta mlječika ljeti 
Uskolisno zvonce 
Gola zečina 
Srebrnolisni slak 
Drvenasta mlječika zimi 
Edra
ioan
thu

tenuif
olius
 
Inula 
verb
asc
if
olia
 
Con
volvu
lus
 cneorum
 
Cen
taur
ea 
glaber
rim
a
 
Can
taur
ea 
rag
usi
na
 
Euph
orbia dendroides
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 70 

 
Razred PARIETARIETEA JUDAICAE – vegetacija u pukotinama starih zidova 
Parie
taria judaic
a
 
Cy
m
balar
ia 
m
ura
lis
 
As
plenium c
et
erach
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
71 

 Razred ADIANTETEA CAPILI-VENERIS Br.-Bl. 1947– vegetacija 
nakapnica i plitkih poluspilja   
 
Adian
tum 
capillus
-veneris
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
72 

Razred DRYPETEA SPINOSAE Quezel 1967 – vegetacija točila 
Dr
yp
is
 s
pinosa 
ss
p
jac
quinia
na
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
73 

Razred POSIDONIETEA Den Hartog 1976 – vegetacija mora 
Pos
idonia 
oc
eanic
a
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
74 

Razred RUPPIETEA MARITIMAE – 
vodenjara rupije  
 
Razred  ZOSTERETEA MARINAE 
– vegetacija sviline 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
75 

Razred CHARETEA FRAGILIS  Sauer 1937 – vegetacija parožina iz roda Chara 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
76 

Razred CHENOPODIETEA  Br.-Bl. 1952 – ruderalna i korovna 
vegetacija Sredozemlja 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
77 

Razred GALIO-URTICETEA Passarge ex Kopecký 1969 – vegetacija uz šumske 
rubove i na malenim čistinama u sklopu vlažnih i poplavnih šuma 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
78 

Razred MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937 – higrofilne i 
mezofilne livade od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa 
Cy
nosurus
 crist
atu
s
 
Des
cham
p
sia 
caes
pit
os
a
 
Fi
lipendula vulgar
is
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
79 

Razred SESLERIETEA JUNCIFOLIAE Trinajstić 2008 –  
ilirsko-dinarske planinske rudine 
Iri

orjeni
i 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
80 

 
Edr
ai
an
thus
 pumil
io
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
81 

Subnivalni pojas 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
82 

Diverzitet pretplaninskih rudina 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
83 

Planinske rudine na vapnencima 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
84 

Diverzitet rudina 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
85 

Razred INULETEA VISCOSAE Trinajstić 1978 – vegetacija 
napuštenih poljoprivrednih površina u Sredozemlju (“nerizi”)  
as. Dauco majori-Foeniculetum vulgaris  Trinajstić 2008 –  
neriz običnog komorača i dalmatinske mrkve, Pelješac, 2010 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
86 

Razred TRIFOLIO–GERANIETEA SANGUINEI Th. Müller 1962 -  
zajednice rubova listopadnih šuma Srednje Europe i hladniji dio 
submediterana s visokim trajnicama 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
87 
La
serp
itiu
m la
tif
olium
 
Laserpitium s
iler
 
Geranium sanguineu
m
 

Razred QUERCO-FAGETEA Br.–Bl. et Vliger 1937 – listopadne ili 
mještovite šume s bukvom, QuercusAcerCarpinus i Abies 
Redovi: 
1. Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 
2. Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 
3. Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 
4. Populetalia albae Br.-Bl. 1931 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
88 

Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 
čiste ili mješovite bukove šume.... 
Luzulo luzuloidi-Fagetum Meusel 1937 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
89 

Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 
šikare rubnih šumskih dijelova 
Ribesi pallidigemmo-Rhamnetum fallacis Trinajstić 1987 
Rh
amnus 
fal
lax
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
90 

Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 
termofilne medunčeve šume 
Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 
Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
91 

Populetalia albae Br.-Bl. 1931 
Salicion albae Soó 1930, Populion albae Br.-Bl. 1931 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
92 

as. Myricarietum germanicae, sveza 
Salicion eleagno-daphnoidis 
Razred SALICETEA PURPUREAE  Moor 1958 
- vrbici na riječnim sprudovima 
Myricaria germanica 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
93 

Vrbici rakite as. Salicetum purpureae  
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
94 

Razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 -  
vazdazelene šume česvine 
Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934 
Sveze: 
1) Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 
2) Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Br.-Bl. ex 
Guinochet et Drouineau 1944  
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
95 

Razred ERICO-PINETEA NIGRAE Horvat 1959 -  
bazifilne borove šume 
Pinus nigra  
ssp. dalmatica 
P
inus 
sylv
es
tris
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
96 

Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 – 
sredozemni bušici na bazičnoj podlozi 
Red Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931 
Red Cisto-Ericetalia Horvatić 1958 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
97 

Razred PALIURETEA Trinajstić 1978 
 
Pal
iur
us
 sp
ina
-ch
ri
sti
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
98 

Povijest flore i vegetacije 
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
99 

 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
100 

A. Tercijar 
B. Ledena doba 
C. Kasni glacijal i postglacijal: 
1. doba breze i bora 
2. doba lijeske (8000 pr.n.e.) 
3. doba miješanih šuma hrasta 
4. doba bukve 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
101 

Florna carstva i područja  
1. Holarktičko 
2. Paleotropsko 
3. Neotropsko 
4. Australsko 
5. Kaplandsko 
6. Antarktičko 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
102 

Holarktičko florno carstvo 
-Arktičko područje tundra 
-Eurosibirsko šumsko područje 
-Sredozemno florno područje (makija, garig, 
frigana....) 
-Pontsko-srednjeazijsko florno područje (stepe, 
šumske stepe, polupustinje, pustinjske stepe) 
-Sjevernoafričko-indijsko pustinjsko područje 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
103 

 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
104 

Tropska florna carstva 
-Paleotropsko (tropi Staroga svijeta) 
-Neotropsko (tropi Novog svijeta) 
-Tropske kišne šume („rain forests”), bogate 
vrstama (uvjeti: 24-30°C, 2000-5000 mm, 
ujednačeno kroz godinu); bez četinjača, 
penjačice, epifiti 
-Mosunske šume (izmjena sušnog i kišnog 
razdoblja; indomalajsko područje tikovina 
Tectona grandisVerbenaceae
 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
105 

Sušne šume, trnovito grmlje, „galerije” 
 
 
 
 
Tropski travnjaci, savane,  
 
 
 
        afrički baobab (Adansonia digitataBombaceae
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
106 

Savane 
1. Pojas vlažnih savana - „ljanosi” (r. Orinoc, 
Venezuela) i „kamposi” (Brazil) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
107 

Savane 
2. Pojas suhih savana – listopadne, svijetle, suhe 
šume i stepski travnjaci visine 1-1,5 m, Miombo, 
Afrika) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
108 

Savane 
3. Pojas trnovitih savana s trnovitim šumama i 
šikarama, sukulenti, Mimosaceae i Cactaceae 
(„caatingas” u Brazilu), i travnjaci do 50 cm. 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
109 

Mangrove šume (vegetacija) 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
110 

Tropi – kultivirane biljke 
Paleotropi (tropske ili suptropske): riža, šećerna 
trska, čaj, kava, papar, ingver, cimet, kokos, 
banana, vrste roda Citrus
Neotropi: kukuruz, krumpir (planinska biljka), 
kikiriki, kakao, paprika, rajčica, bundeva, vrste 
roda Cinchona (a.t. kinin), agava, i dr. 
Oba područja: pamučika i kaučukovci. 
Ci
nc
hona
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
111 

Australsko florno carstvo 
- Kserofitsko s blagim zimama (bez sukulenata!) 
- Od 10.000 vrsta je 8.000 endemično 
Eucalyptus 
Melaleuca 
Grevillea 
Hakea 
Banksia 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
112 

Kaplandsko florno carstvo 
- Najmanje florno carstvo, 
- Bogata flora, por. Proteaceae i rod Erica (450 
svojta!), Liliales, pelargonije, 
Mesembryanthemum i sukuletne Euphorbiaceae
- Umjereno toplo područje sa suhim ljetima i 
kišnim zimama 
- Zimezele, sitnolisne šikare i vrištine,  
- Nema stabala,  
- Brojni geofiti i jednoljetnice. 
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
113 

 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
114 

Antarktičko florno carstvo 
- Najjužniji dio Južne Amerike 
- Trajno vlažne planinske šume, mahovine, 
papratnjače i visoki cretovi 
Notofagus 
 
 
- Antarktička skupina otoka bez šuma  
- Jastučaste biljke (AzorellaApiaceae
 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
115 

 
Azorella 
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 
116 

Download 1.32 Mb.

Do'stlaringiz bilan baham:




Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©fayllar.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling