Ministarstvo socijalne politike I mladih

4.2. Prehrambene navike i ovisnička ponašanja mladih 
Hrvatska je tek na pragu epidemije prekomjerne tjelesne uhranjenosti, o kojoj se s velikom 
zabrinutošću govori u Sjevernoj Americi i zemljama zapadne Europe i naši podaci pokazuju 
nestajanje pothranjenosti kao javno-zdravstvenog problema. Temeljem podataka Hrvatskoga 
zavoda za javno zdravstvo o praćenju stanja uhranjenosti školske djece za razdoblje od 2000. 
– 2012. godine, u Hrvatskoj je pravilno uhranjeno 65,8 % djece. Povećanu tjelesnu težinu ima 
19,4 % djece, a pretilo je 11,3%, pothranjenih je 1,2%, a jako pothranjenih je svega 0,4%. 
Prema nalazima sistematskih pregleda i centilnoj distribuciji indeksa težine za visinu, iznad 
devedesete centile je 1999. godine bilo 8,8% dječaka i 8,4% djevojčica, a 2011. godine 
13,20% dječaka i 10,47% djevojčica.
Analiza prehrambenih navika školske djece ukazuje da djeca neredovito uzimaju obroke, sve 
manji broj ih se hrani u školskim kuhinjama, osobito učenici viših razreda, a gotovo polovica 
anketirane djece, koja imaju nastavu u jutarnjoj smjeni, ne jede prije polaska u školu. 
Prema podacima međunarodnog istraživanja „Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske 
dobi“ iz 2010. godine (Health behaviour in school–aged children, HBSC), koje je provedeno 
2002., 2006. i 2010. godine na reprezentativnom uzorku učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina 
i u Hrvatskoj, nikada u radnom tjednu ne doručkuje 15% djece, a 6% djece to ne čini ni 
vikendom. Godine 2002. godine redovito doručkovalo 72% dječaka i 68% djevojčica, 2006. 
je to činilo 60,2% dječaka i 53,7% djevojčica, a četiri godine kasnije to čini 59% dječaka i 
54% djevojčica. Voće svakodnevno konzumira 44% djece u dobi od 11 godina, a svega 27% 
15-godišnjaka. Povrće svakodnevno jede 29% djece u dobi od 11 godina, a u dobi od 15 
godina samo 21% što predstavlja pad u odnosu na 2006. godinu i u konzumaciji voća i 
povrća. Prema podacima istraživanja HBSC, u dobi od 11 godina u proteklih 7 dana 31% 
dječaka je umjereno tjelesno aktivno ukupno najmanje jedan sat dnevno, a taj udio se 
smanjuje za 15 godišnjake (22%), S djevojčicama je situacija slična – one mlađe su tjelesno 
aktivnije (19% s 11 godina), no s početkom srednje škole taj se udio smanjuje na samo 8%. 
Način života mladih, kojeg nazivamo „sjedilačkim“, opisuje vrijeme provedeno pred 
televizijskim i kompjutorskim ekranom. Četiri sata i više radnim danom televiziju gleda 27% 
dječaka i 25% djevojčica (34% i 29% 2002, 33% i 29% 2006), a ako se tome doda da 29% 
dječaka i 12% djevojčica provede tri i više sati uz kompjutor igrajući igrice, surfajući ili se 

---

44 
dopisujući (25% i 5% 2006), potpuno je jasno da ne preostaje vremena za spontano druženje 
ili igru oko kuće.
Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga (European 
School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD) iz 2011. godine, među 
školskom djecom u dobi od 16 godina, 69% mladića i 71% djevojaka su barem jednom 
zapalili cigaretu. U posljednjih mjesec dana je pušilo 41% mladića i isto toliko djevojaka, a 
redovitim se svakodnevnim pušačima smatra 13% mladića i 8% djevojaka. Eksperimentiranje 
s duhanom započinje u ranoj dobi te je 39% mladića i 36% djevojaka svoju prvu cigaretu 
popušilo u dobi od 13 godina ili ranije. Alkohol je, barem jednom u životu, pio gotovo svaki 
učenik ili učenica (94% mladića i 93% djevojaka), najčešće u vlastitom domu, na nagovor 
roditelja ili rođaka. U posljednjih 12 mjeseci alkohol je pilo 87% mladića i 84% djevojaka, 
dok je u posljednjih 30 dana taj postotak manji i iznosi 71% mladića i 61% djevojaka. U 
posljednjih 30 dana opilo se 24% mladića i 17% djevojaka. Pet ili više od pet pića u jednoj 
epizodi pijenja („binge drinking“) u posljednjih mjesec dana pilo je 59% mladića i 48% 
djevojaka. Dominantno piće pri posljednjem pijenju kod mladića je pivo (41% mladića), a 
kod djevojaka vino (37% djevojaka).
Prvo uzimanje bilo koje droge zbiva se u dobi od oko 16 godina, prvo uzimanje heroina sa 20 
godina. Prije četrnaeste godine je 4% mladića i 3% djevojaka iskušalo marihuanu. Prosječna 
dob prvog dolaska na liječenje heroinskih ovisnika u 2012. godini je 26 godina. Broj liječenih 
ovisnika se tijekom posljednjih desetak godina je sedmerostruko veći u 2012. godini stopa 
iznosi 272,2/100.000 odraslih osoba. Najviše je osoba liječeno zbog heroina, zatim zbog 
zlouporabe marihuane. Uočava se povećanje zahtjeva za liječenjem zbog stimulativnih 
sredstava. Smrtnost je među ovisnicima o psihoaktivnim drogama značajno, nekoliko puta 
viša no u općoj populaciji iste dobi. Vezano uz navedenu problematiku Vlada Republike 
Hrvatske usvojila je Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2012. − 
2017., Nacionalni program prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno – obrazovnom 
sustavu, te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine, kao 
i Akcijski plan suzbijanja zlouporabe opojnih droga 2009. − 2012., u skladu s kojima tijela 
državne uprave provode niz preventivnih mjera.