Posebna osjetila izv prof dr sc. Reno Hraš ć an Optika vida sustav le ć a u oku sastoji se od
Download 121.11 Kb. Pdf ko'rish
|
Posebna osjetila izv. prof. dr. sc. Reno Hraš ć an Optika vida sustav le ć a u oku sastoji se od č etiriju dodirnih lomnih ploha: 1. dodirne plohe izme đ u zraka i prednje površine rožnice, 2. dodirne plohe izme đ u stražnje površine rožnice i o č ne vodice, 3. dodirne plohe izme đ u o č ne vodice i prednje površine o č ne le ć e, 4. dodirne plohe izme đ u stražnje površine le ć e i staklastog tijela mehanizam akomodacije ili izoštravanja slike – meridionalna glatka miši ć na vlakna protežu se naprijed od perifernih krajeva suspenzijskih ligamenata do korneoskleralnog spoja; kada se ta miši ć na vlakna kontrahiraju, periferna hvatišta le ć nih ligamenata povuku se prema naprijed i medijalno prema rožnici, te na taj na č in oslabe vlak na le ć u; kružna vlakna su postavljena kružno oko hvatišta ligamenata; kada se kontrahiraju smanjuju promjer kruga što ga č ine hvatišta ligamenata, pa ligamenti slabije vuku č ahuru le
ć e podraživanje parasimpati č kih živaca uzrokuje kontrakciju cilijarnog miši ć a, a to izaziva opuštanje ligamenata le ć e, pa le
ć a postaje ispup č enija, što pove ć ava njezinu lomnu jakost dubinska oštrina sustava o č nih le ć a – najve ć a dubinska oštrina postiže se kad je zjenica izuzetno mala; to je zbog toga što pri vrlo malom otvoru zjenice sve zrake svjetlosti moraju pro ć i kroz središnje dijelove le ć e, a središnje su zrake uvijek u žarištu Oko kao fotografski aparat; brojevi ozna č uju indeks loma Mehanizam akomodacije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije U č inak malog ili velikog otvora zjenice na dubinsku oštrinu Optika vida emetropija ili normalni vid – ako se pri potpuno opuštenom cilijarnom miši ć u usporedne zrake svjetlosti od dalekih predmeta skupljaju u oštrom žarištu na mrežnici hiperopija ili dalekovidnost – opušten sustav le ć a ne lomi dovoljno usporedne svjetlosne zrake da bi se one skupile u žarištu mrežnice; nastaje zato što je o č na jabu č ica prekratka, ali i zato što je sustav o č nih le ć a preslab miopija ili kratkovidnost – kada je cilijarni miši ć potpuno opušten, zrake svjetlosti koje dolaze od dalekih predmeta skupljaju se u žarište ispred mrežnice; to uzrokuje preduga o č na jabu č ica,
ali i prejaka lomna jakost sustava o č nih le ć a
oštrina vida – č ovjek može normalno razlikovati dvije odvojene to č ke ako je razmak izme đ u
č unji
ć a u foveji; to zna č
ć ušne sjajne to č ke na udaljenosti 10 m, jedva može razlikovati te dvije to č ke jednu od druge ako su razmaknute 1,5 do 2 mm odre đ ivanje udaljenosti predmeta od oka ili zamje ć ivanje dubine: 1. odre đ ivanje udaljenosti prema veli č ini slika poznatih predmeta na mrežnici – mozak je nau č io prema veli č ini slike automatski izra č unati udaljenost predmeta poznatih dimenzija; 2. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u paralakse zbog pomaka – možemo procijeniti relativnu udaljenost razli
č itih predmeta, č ak i onda kad se gleda samo jednim okom; 3. odre đ ivanje udaljenosti pomo ć u stereopsije ili binokularne paralakse – osoba s oba oka mnogo bolje procjenjuje relativne udaljenosti bliskih predmeta; me đ utim, stereopsija je prakti č ki beskorisna za percepciju dubine na udaljenostima ve ć im od 30-60 m Zapažanje udaljenosti pomo ć u veli č ine slike na mrežnici i pomo ć u stereopsije Osjet okusa okus je uglavnom funkcija okusnih pupoljaka u ustima; osjet mirisa znatno pridonosi osjetu okusa; važnost okusa sastoji se u tome što č ovjeku omogu ć uje odabir hrane prema vlastitim željama i č esto u skladu s metaboli č kim potrebama tkiva za pojedinim hranjivim tvarima primarni osjeti okusa: 1. okus kiseloga – uzrokuju kiseline, odnosno koncentracija vodikovih iona; 2. okus slanoga – pobu đ uju ionizirane soli, uglavnom koncentracija natrijevih iona; 3. okus slatkoga – me đ u kemijske tvari koje izazivaju osjet slatkoga ubrajaju se še ć eri, glikoli, alkoholi, aldehidi, ketoni, amidi, esteri, aminokiseline; ve ć inu tvari koje izazivaju okus slatkoga č ine organski spojevi; 4. osjet gorkoga – okus gorkoga tako đ er uzrokuju organske tvari, osobito organske tvari dugih lanaca što sadrže dušik i alkaloidi; ako je okus gorkoga veoma jak, č ovjek i životinja odbijaju hranu; to je nesumnjivo važna uloga okusa gorkoga, jer su mnogi smrtonosni toksini u otrovnim biljkama alkaloidi, a svi oni uzrokuju jak okus gorkoga Osjet okusa okusni pupoljak – sastoji se od modificiranih epitelnih stanica, od kojih su neke potporne stanice, a druge okusne stanice; vanjski vršci okusnih stanica poredani su oko okusne pore; s vrška svake okusne stanice strši kroz okusnu poru do usne šupljine nekoliko osjetnih dla č ica; izme đ u okusnih stanica isprepleteni su završetci okusnih živ č anih vlakana slatko i slano se uglavnom osje ć aju na vršku jezika, kiselo na dvijema bo č nim stranama jezika, a gorko na stražnjem dijelu jezika i na mekom nepcu mehanizam kojim ve ć ina podražajnih tvari reagira s okusnim dla č icama i tako poti č e receptorski potencijal sastoji se u vezanju okusnih kemijskih tvari za receptorske molekule koje se izbo č uju iz membrane osjetnih dla č ica; to otvara ionske kanale, što omogu ć uje natrijevim ionima da u đ u i
depolariziraju normalnu negativnost u stanici; slina s vremenom ispere okusnu tvar s dla č ica i na taj na č n odstrani podražaj; okusni živac odmah prenosi jak signal, a kasnije, sve dok traje okusni podražaj, slabiji trajan signal Okusni pupoljak Osjet mirisa osjet mirisa u ljudi slabo je razvijen u usporedbi s osjetom njuha u nekih životinja miris, još više nego okus, ima afektivna svojstva ugode ili neugode
č ane stanice razasute me đ u potpornim stanicama u njušnom epitelu; sluzni č ki kraj njušne stanice tvori izbo č enje iz kojega, u sluz, strše njušne dla č ice mehanizam podraživanja njušnih stanica – aktivacija receptorskog proteina mirisnim podražajem aktivira kompleks G-proteina, to aktivira mnogo molekula adenilil-ciklaze na unutarnjoj strani njušne stani č ne membrane, što uzrokuje stvaranje mnogo puta više molekula cAMP, cAMP otvara mnogostruko više ionskih natrijskih kanala; to objašnjava izvanrednu osjetljivost njušnih neurona na najmanju koli č inu mirisne tvari adaptacija – pretpostavlja se da nakon primjene njušnog podražaja središnji živ č
postupno stvara jaku povratnu inhibiciju koja potiskuje prijenos mirisnih signala kroz olfaktorni bulbus Ustrojstvo njušne membrane i olfaktornog bulbusa Živ č ane veze njušnog sustava Predavanje je prire đ eno prema izvorniku: Arthur C. Guyton, John E. Hall: Medicinska fiziologija deseto izdanje Urednici hrvatskog izdanja: Sun č ana Kukolja Taradi, Igor Andreis Medicinska naklada Zagreb, 2003. Download 121.11 Kb. Do'stlaringiz bilan baham: |
ma'muriyatiga murojaat qiling