Je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije

Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije znanje i razumijevanje prirode, njene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i sve veću sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]

• Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije znanje i razumijevanje prirode, njene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i sve veću sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]

Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja.

• Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja.

• UNESCO (1974.): djelatnost pri kojoj čovječanstvo, djelujući pojedinačno, u malim ili velikim organiziranim skupinama, poduzima svjesne i organizirane aktivnosti, kako bi objektivnim proučavanjem određenih pojava otkrilo i ovladalo uzročno-posljedičnim lancima, te na svoju dobrobit sebi omogućilo uporabu i razumijevanje procesa i pojava koje se zbivaju u prirodi i društvu.

Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Težak)

• Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Težak)

• Znanost je organizirano znanje. (Spencer)

• Znanost je snaga. (Francis Bacon)

• Cilj znanosti je proširiti i produbiti poznavanje prirode, društva, te mijenjati uvjete rada i života

• ZNANOST je proces

Skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja

• Skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja

• Povijesni trenutak

• Objektivna stvarnost

• Svjesna primjena znanstvenih metoda

• Dijagnosticiranje prirodnih i društvenih pojava u prošlosti i sadašnjosti

• Projiciranje, prognoziranje i predviđanje prirodnih i društvenih pojava u budućnosti

• Proširivanje i produbljivanje spoznaja o prirodnim i društvenim fenomenima iz prošlosti i sadašnjosti

Najstarije znanstvene discipline:

• Najstarije znanstvene discipline:

• astronomija

• matematika

• fizika

• biologija i medicina

• povijest

• politika

• ekonomija

• pravo

Znanost se razvila iz filozofije (grč. “filosofia” znači ljubav prema mudrosti)

• Znanost se razvila iz filozofije (grč. “filosofia” znači ljubav prema mudrosti)

• Od 15. do 18. stoljeća razvijaju se najprije prirodne znanosti, a zatim društvene znanosti

• Konačan razvoj znanost je doživjela u 19. stoljeću

17. stoljeće

• 17. stoljeće

• doba prve znanstvene revolucije

• uvođenje eksperimentalnog pristupa kao istraživačke metode

• pojava znanstvenih časopisa (1667)

• 18. stoljeće

• utjecaj razvoja znanosti na industriju

• jača javna podrška znanstvenim istraživanjima

2. polovica 19. stoljeća

• 2. polovica 19. stoljeća

• doba druge znanstvene revolucije

• veliki broj novih otkrića

• rezultati istraživanja koja se odvijaju na sveučilištu imaju status javnog znanja

• 20. stoljeće

• napredak fizike, kemije, tehnologije

• interdisciplinarnost

• skraćivanje vremena od otkrića do primjene

• razvoj informatike

Znanost ima sljedeće značajke:

• Znanost ima sljedeće značajke:

• a) društveni karakter znanosti

• b) jedinstvo znanstvene teorije i prakse

• c) kreativnost (stvaralaštvo) u znanosti

• d) znanstveno istraživanje i primjena znanstvene metode

• e) internacionalnost znanosti

Značajke razvoja znanosti jesu:

• Značajke razvoja znanosti jesu:

• jedinstvenost

• svjestan kolektivizam rada znanstvenika

• zakon ubrzanog razvoja znanosti

• sličnost u fazama razvoja znanosti

• dinamički karakter znanosti

• diferencijacija i integracija znanosti

Znanost služi zadovoljenju određenih čovjekovih potreba i to:

• Znanost služi zadovoljenju određenih čovjekovih potreba i to:

• a) u praktičnom životu

• b) u njegovoj težnji za spoznajom, neovisno od praktične koristi

• c) u njegovim potrebama za estetskim doživljajima

Značajke znanstvene djelatnosti:

• Značajke znanstvene djelatnosti:

• objektivnost

• pouzdanost

• preciznost

• analitičko-sintetički postupak

• sustavnost

• racionalnost

Različite stvaralačke aktivnosti

• Različite stvaralačke aktivnosti

• Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.): humanističke i prirodne znanosti

• B.M. Kedrov: prirodne, društvene i filozofija

• Danas: po predmetu, po metodama, po svrsi ili cilju

Sustavno, argumentirano, logično … raščlanjivanje… znanja i znanstvenih činjenica, načela, pravila … na logične segmente: znanstvena područja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke … predmete i to na osnovi određenih načela o njihovim interakcijskim vezama.

• Sustavno, argumentirano, logično … raščlanjivanje… znanja i znanstvenih činjenica, načela, pravila … na logične segmente: znanstvena područja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke … predmete i to na osnovi određenih načela o njihovim interakcijskim vezama.

• UNESCO + OECD

• 6 znanstvenih područja

Značenje klasifikacije znanosti važno je za:

• Značenje klasifikacije znanosti važno je za:

• organizaciju i strukturu zn. ustanova

• planiranje zn. rada

• koordinaciju i kooperaciju znanstvenika

• knjižnice

• nastavni rad

• stvaranje enciklopedija, zbornika…

Prva je donijeta 1979. godine – primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti

• Prva je donijeta 1979. godine – primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti

• Druga je donijeta 1989. godine

• Treća je privremeno donesena 1994. godine

• Četvrta je nastala u razdoblju od 1997. do 2000. godine

• Peta je donese 2005. godine

• Šesta je donijeta 2008.

• …

Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN. br. 118/09, 82/12. i 32/13.)

• Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN. br. 118/09, 82/12. i 32/13.)

• Znanstvena područja su:

• PRIRODNE ZNANOSTI (7 polja i 38 zn. grana)

• TEHNIČKE ZNANOSTI (16 polja i 66 zn. grana)

• BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (6 polja i 56 zn. grana)

• BIOTEHNIČKE ZNANOSTI (7 polja i 41 zn. grana)

• DRUŠTVENE ZNANOSTI (14 polja i 92 zn. grane)

• HUMANISTIČKE ZNANOSTI (10 polja i 83 zn. grane)

• UMJETNIČKO PODRUČJE (9 polja)

• INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI (8 polja)

• INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI

16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana

• 16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana

• Brodogradnja- (grane: konstrukcija plovnih objekata, hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i održavanje plovnih objekata

• Elektrotehnika – (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika)

• Strojarstvo – (grane: opće strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo i brodsko strojarstvo)

• Tehnologija prometa i transport – (grane: cestovni i željeznički promet, pomorski i riječni promet, poštansko-telekomunikacijski promet, zračni promet te inteligentni transportni sustavi i logistika

• (Arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, metalurgija, računalstvo, rudarstvo, tekstilna tehnologija, zrakoplovstvo, temeljne tehničke znanosti, interdisciplinarne tehničke znanosti)

Znanost koja se temelji na izučavanju tehničkih sredstava, prirodnih bogatstava , ljudskih potencijala i društvenih sadržaja u adekvatnu svladavanju prostorno-vremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara i prijenosi vijesti.

• Znanost koja se temelji na izučavanju tehničkih sredstava, prirodnih bogatstava , ljudskih potencijala i društvenih sadržaja u adekvatnu svladavanju prostorno-vremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara i prijenosi vijesti.

• „ZNANOST O ZAKONIMA I ZAKONOMJERNOSTIMA PROMETNOG PROCESA.”

• 1978. godine UNESCO prvi puta spominje tehnologiju prometa kao samostalnu znanstvenu disciplinu i svrstava u grupu tehničkih znanosti

• - 1994. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije RH tehnologiji prometa i transporta daje status znanstvenog polja u okviru tehničkih znanosti

UDK (univerzalna decimalna klasifikacija)

• UDK (univerzalna decimalna klasifikacija)

• 0 Općenito. Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije. Publikacije

• 1 Filozofija. Psihologija

• 2 Religija. Teologija

• 3 Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor

• 4 (Slobodna skupina)

• 5 Prirodne znanosti. Matematika.

• 6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija

• 7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport

• 8 Jezik. Lingvistika. Književnost

• 9 Geografija. Biografije. Povijest

• Unutar stručne skupine knjige su poredane abecednim redom prema prezimenu pisaca.

Hrvatski znanstvenici:

• Hrvatski znanstvenici:

• Herman Dalmatin (12. st.), Ivan Stojković (15. st.), Matija Vlačić (16. st.), Franjo Petrić (16. st.), Faust Vrančić (16. st.), Marin Getaldić (16./17. st.), Pavao Ritter Vitezović (17./18. st.), Ruđer Bošković (18. st.), Franjo Rački (19. st.), Vatroslav Jagić (19./20.st.), Dragutin Gorjanović Kranbereger (19./20. st.), Nikola Tesla (19./20. st.), Andrija Mohorovičić (19./20. st.), Lavoslav Ružička (19./20. st.), Vladimir Prelog (20.st.)…

Članak 2.

• Članak 2.

• Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog prostora.

• Znanstvena djelatnost se temelji na:

• – slobodi i autonomiji stvaralaštva, – etičnosti znanstvenika, – javnosti rada, – povezanosti sa sustavom obrazovanja, – međunarodnim mjerilima kvalitete, – poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i – zaštiti intelektualnog vlasništva.

• Znanstvena djelatnost , odnosno znanstvenoistraživačka djelatnost obuhvaća:

• Znanstvena istraživanja

• Stručna ili razvojna istraživanja

• Objavljivanje rezultata istraživanja

• Znanstveno osposobljavanje i usavršavanje

• Održavanje i razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture

• Obavljaju je znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe koje imaju znanstvenoistraživački status (sveučilišta, znanstveni instituti, HAZU, i dr.)

Predstavlja sustavno stvaralačku aktivnost kojom se, primjenom znanstvenih metoda, stječu nove spoznaje, odnosno stvaralački koristi postojeće znanje za nove primjene.

• Predstavlja sustavno stvaralačku aktivnost kojom se, primjenom znanstvenih metoda, stječu nove spoznaje, odnosno stvaralački koristi postojeće znanje za nove primjene.

• Obavljaju je znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe koje imaju znanstvenoistraživački status (sveučilišta, znanstveni instituti, HAZU, i dr.)

• Znanstvenoistraživački rad obavljaju znanstvenici i istraživači koji su izabrani u odgovarajuća:

• Znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik

• Suradnička zvanja: asistent, viši asistent

• Stručna zvanja: stručni suradnik, viši stručni suradnik, stručni savjetnik

Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraživačkog rada:

• Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraživačkog rada:

• FUNDAMENTALNO ISTRAŽIVANJO

• PRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJE

• RAZVOJNO ISTRAŽIVANJE

• Prikupljaju novi podatci i stvaraju nove hipoteze – znanost se stalno korigira.

• Rezultati znanstvenog istraživanja trebaju biti znanstveno utemeljeni; predstavljaju nešto novo ili barem inovirano, i kao takvi trebali bi povećati (kvantitativno ii/ili kvalitativno) svjetsku riznicu znanja.

• Obuhvaća: znanstvenoistraživačke laboratorije, istraživačke brodove, ispitne postaje, tehnološke i inovacijske centre, znanstvene knjižnice, računalske centre i mreže, znanstvenu publicistiku, muzeje i arhive

• Osim infrastrukture, podlogu i materijalnu osnovu znanstvenoistraživačkog rada čine: ispitna oprema, uređaji i postrojenja te tehnička baza koju organizacije koriste za realizaciju znanstvenoistraživačkih zadataka

• sveučilišta i njihove sastavnice te druga visoka učilišta (veleučilišta temeljem dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti)

• javni znanstveni instituti

• Djelatnosti ustanova od posebnog značaja za RH (HAZU i Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” (uređuje se i posebnim zakonom)

• druge pravne osobe upisane u Upisnik znanstvenih organizacija

Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti… i Zakona o ustanovama.

• Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti… i Zakona o ustanovama.

• Javni znanstveni instituti kao primarnu djelatnost i razlog osnivanja imaju obavljanje znanstvenog i istraživačkog rada, doprinos znanstvenom području u kojem su registrirani i doprinos društvenom razvoju u cjelini.

• Od instituta se očekuje sudjelovanju u kreiranju studijskih programa, posebice doktorskih, kao načinu prijenosa visoko specijaliziranog znanja te uspostavljanje znanstvene i stručne suradnje s javnim i privatnim sektorom u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.

Javni znanstveni instituti svakih pet godina prolaze postupak reakreditacije u kojem se značajniji naglasak stavlja na izvrsnost znanstvenih rezultata, ishode znanstvenog rada i njihov prijenos u društvo.

• Javni znanstveni instituti svakih pet godina prolaze postupak reakreditacije u kojem se značajniji naglasak stavlja na izvrsnost znanstvenih rezultata, ishode znanstvenog rada i njihov prijenos u društvo.

• Javni znanstveni instituti kao i javna sveučilišta i njihove sastavnice moraju zadovoljiti minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice („Narodne novine“, broj 83/2010), ali i kriterije kvalitete znanstvenog istraživanja.

• Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj su sveučilišta (sa svojim sastavnicama - fakultetima i umjetničkim akademijama), veleučilišta i visoke škole.

• Sveučilište je ustanova koja organizira i izvodi sveučilišne studije, a može organizirati i izvoditi i stručne studije.

• Veleučilište i visoka škola su ustanove koje organiziraju i izvode stručne studije.

• U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 119 visokih učilišta sa statusom ustanove: 8 javnih sveučilišta, 2 privatna sveučilišta, 68 fakulteta i umjetničkih akademija, 4 privatna veleučilišta, 11 javnih veleučilišta, 22 privatne visoke škole i 3 javne visoke škole.

• Na visokim učilištima u Hrvatskoj akademske godine 2013./2014. studiralo je 178 676 studenata.

• Nositelji znanstvene djelatnosti su:

• - 25 javnih znanstvenih instituta,

• - 119 visokih učilišta

• - 70 pravnih osoba izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta koje su registrirale znanstvenu djelatnost, i to: 3 ustanove od posebnog značaja (Nacionalna sveučilišna knjižnica, HAZU, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“), bolnice i zdravstvene ustanove s istraživačkim jedinicama, državni instituti i zavodi (4),arhivi, muzeji i dr.

Prva filozofska škola

• Prva filozofska škola

• Akademije okupljaju znanstvenike, književnike, umjetnike (najviše nacionalne znanstvene ustanove)

• U Hrvatskoj se akademije javljaju u 16. st. (Zadar)

HAZU – najviša znanstvena i umjetnička ustanova

• HAZU – najviša znanstvena i umjetnička ustanova

• Utemeljitelj je J.J.Strossmayer

• osnovana 1866. godine (16 redovitih članova)

• Potiče i organizira znanstvenu djelatnost

• Zalaže se za primjenu zn. rezultata istraživanja

• Razvija umjetničku i kulturnu djelatnost

• Brine o hrvatskoj kulturnoj baštini

Članovi HAZU jesu: redoviti članovi (danas ih ima 160), počasni članovi, dopisni članovi i članovi suradnici.

• Članovi HAZU jesu: redoviti članovi (danas ih ima 160), počasni članovi, dopisni članovi i članovi suradnici.

• Samo redoviti članovi prema postojećem Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (članak 10), imaju pravo na naslov “akademik”.

Razvoj visokih škola i sveučilišta u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću.

• Razvoj visokih škola i sveučilišta u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću.

• Bologna – 1088. godine pravna škola koja se razvila u gimnaziju, a kasnije u sveučilište

• Padova – 1220. osnovano sveučilište

• Pariz – 1220. godine

• Napulj – 1224. godine

Najstarije hrvatsko sveučilište je zadarsko (Studium generale 1396. godine)

• Najstarije hrvatsko sveučilište je zadarsko (Studium generale 1396. godine)

• Najveće priznanje je postiglo 1553. godine kada je odlukom Općeg zbora Reda postalo povlašteno europsko sveučilište kao ono u Bologni s pravom podjele akademskih naslova.

Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1669. godine

• Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1669. godine

• Moderno zagrebačko sveučilište datira iz 1874. godine – glavni pokretač bio je đakovački biskup J. J. Strossmayer

• Porast broja istraživača

• Brzo multipliciranje znanstvenih informacija (posljednjih desetak godina dobiveno je 50% informacija kojima danas raspolaže znanost)

• Smanjenje vremena od pronalaska do primjene

• Timski rad (interdisciplinarnost)

Ulaganje u istraživanje i razvoj

• Ulaganje u istraživanje i razvoj

Nedovoljno izdvajanje za istraživanje i razvoj

• Nedovoljno izdvajanje za istraživanje i razvoj

• Nejasna uloga industrijske politike u strategijama gospodarskog razvoja

• Slaba povezanost znanstvenog sektora i poduzeća

• Struktura izvora financiranja istraživanja i razvoja

• Niska stopa ulaganja u visoko obrazovanje

• Slaba povezanost tehnologije i znanosti

Prednjače Skandinavci

• Prednjače Skandinavci

• Od svih zemalja članica Europske unije, u svrhu istraživanja i razvoja najviše ulažu Finska, Švedska i Danska koje izdvajaju više od tri posto BDP-a.

Devet članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, za istraživanje i razvoj izdvaja manje od jedan posto svog BDP-a.

• Devet članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, za istraživanje i razvoj izdvaja manje od jedan posto svog BDP-a.

• Hrvatska je u 2014. godini u tu svrhu utrošila 0,79 posto BDP-a ili 340 milijuna eura, manje nego prije deset godina, 2004. godine, kada je izdvojeno 1,03 posto BDP-a, odnosno 345 milijuna eura.

• Eurostatova statistička analiza o ulaganjima u istraživanja i razvoj bazira se na četiri sektora: ulaganja u poslovnom i poduzetničkom sektoru, javnom sektoru, obrazovnom te privatnom neprofitnom sektoru.

Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2014., prema ovom istraživanju, najveći su u:

• Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2014., prema ovom istraživanju, najveći su u:

• - području tehničkih znanosti (35,0%),

• - prirodnih znanosti (21,2%),

• - biomedicine i zdravstva (19,9%) te

• - društvenih znanosti (9,2%). 

Radi međunarodne usporedivosti u poslovnom sektoru formirane su posebne "grupe djelatnosti" u skladu s međunarodnom metodologijom (priručnik Frascati 2002.).

• Radi međunarodne usporedivosti u poslovnom sektoru formirane su posebne "grupe djelatnosti" u skladu s međunarodnom metodologijom (priručnik Frascati 2002.).

• Usklađene su s NKD-om 2007.

• U takvu sustavu najviše izdataka iskazano je u grupi djelatnosti koju čini odjeljak 21 NKD-a 2007. proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (28,8%).

• Na poslovima istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj zaposleno je 14 955 osoba s punim i nepunim radnim vremenom.

Od ukupnog broja zaposlenih, 65,2% su istraživači.

• Od ukupnog broja zaposlenih, 65,2% su istraživači.

• Među istraživačima ima 70,1% doktora znanosti dok istraživača magistara znanosti ima 4,2% (udio žena jest 52,8%).

• Od 8 368 objavljenih istraživačkih radova, najveći udio imaju u trima znanstvenim područjima: prirodnome (22,3%), društvenome (20,2%) i tehničkome (18,7%).

• U raspodjeli objavljenih istraživačkih radova prema vrstama najveći je broj temeljnih radova (51,2%), a zatim primijenjenih radova (41,3%).

• U inozemnim publikacijama objavljeno je 51,8% istraživačkih radova.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti osnovana po uzoru na prakse zemalja Europske unije.

• Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti osnovana po uzoru na prakse zemalja Europske unije.

• 2011. godine potvrđena je vjerodostojnost AZVO-a kao europske agencije ovlaštene za provođenje postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete u čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA).

• Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove u djelokrugu i nadležnosti utvrđenim:

• - Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 45/09),

• - Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03,105/04, 174/04, 2/07 i 46/07 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15)

• - Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine br.158/2003, 198/2003, 138/2006 i 45/2011).

Članak 15.

• Članak 15.

• (1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

• (2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvrđuje ustroj i način njezina rada.

Obavlja stručne i administrativne poslove:

• Obavlja stručne i administrativne poslove:

• - u postupcima izdavanja dopusnica visokim učilištima,

• - u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih učilišta,

• - u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim učilištima,

• - u postupcima vrednovanja sustava za unapređenje i jamstvo kvalitete na visokim učilištima,

• - u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija,

• - uključivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u međunarodni sustav,

• - povezivanja s Europskom mrežom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) i europskom mrežom informacijskih centara (ENIC/NARIC),

• - stvaranja i održavanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.