Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije znanje i razumijevanje prirode, njene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i sve veću sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann] Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije znanje i razumijevanje prirode, njene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i sve veću sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]
Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja. Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja. UNESCO (1974.): djelatnost pri kojoj čovječanstvo, djelujući pojedinačno, u malim ili velikim organiziranim skupinama, poduzima svjesne i organizirane aktivnosti, kako bi objektivnim proučavanjem određenih pojava otkrilo i ovladalo uzročno-posljedičnim lancima, te na svoju dobrobit sebi omogućilo uporabu i razumijevanje procesa i pojava koje se zbivaju u prirodi i društvu.
Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Težak) Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Težak) Znanost je organizirano znanje. (Spencer) Znanost je snaga. (Francis Bacon) Cilj znanosti je proširiti i produbiti poznavanje prirode, društva, te mijenjati uvjete rada i života ZNANOST je proces
Skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja Skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja Povijesni trenutak Objektivna stvarnost Dijagnosticiranje prirodnih i društvenih pojava u prošlosti i sadašnjosti Projiciranje, prognoziranje i predviđanje prirodnih i društvenih pojava u budućnosti Proširivanje i produbljivanje spoznaja o prirodnim i društvenim fenomenima iz prošlosti i sadašnjosti
Najstarije znanstvene discipline: Najstarije znanstvene discipline: astronomija matematika fizika biologija i medicina povijest politika ekonomija pravo
Znanost se razvila iz filozofije (grč. “filosofia” znači ljubav prema mudrosti) Znanost se razvila iz filozofije (grč. “filosofia” znači ljubav prema mudrosti) Od 15. do 18. stoljeća razvijaju se najprije prirodne znanosti, a zatim društvene znanosti Konačan razvoj znanost je doživjela u 19. stoljeću
17. stoljeće 17. stoljeće doba prve znanstvene revolucije uvođenje eksperimentalnog pristupa kao istraživačke metode pojava znanstvenih časopisa (1667) 18. stoljeće utjecaj razvoja znanosti na industriju jača javna podrška znanstvenim istraživanjima
2. polovica 19. stoljeća 2. polovica 19. stoljeća doba druge znanstvene revolucije veliki broj novih otkrića rezultati istraživanja koja se odvijaju na sveučilištu imaju status javnog znanja 20. stoljeće napredak fizike, kemije, tehnologije interdisciplinarnost skraćivanje vremena od otkrića do primjene razvoj informatike
Znanost ima sljedeće značajke: Znanost ima sljedeće značajke: a) društveni karakter znanosti b) jedinstvo znanstvene teorije i prakse c) kreativnost (stvaralaštvo) u znanosti d) znanstveno istraživanje i primjena znanstvene metode e) internacionalnost znanosti
Značajke razvoja znanosti jesu: Značajke razvoja znanosti jesu: jedinstvenost svjestan kolektivizam rada znanstvenika sličnost u fazama razvoja znanosti dinamički karakter znanosti diferencijacija i integracija znanosti
Znanost služi zadovoljenju određenih čovjekovih potreba i to: Znanost služi zadovoljenju određenih čovjekovih potreba i to: a) u praktičnom životu b) u njegovoj težnji za spoznajom, neovisno od praktične koristi c) u njegovim potrebama za estetskim doživljajima
Značajke znanstvene djelatnosti: Značajke znanstvene djelatnosti: objektivnost pouzdanost preciznost analitičko-sintetički postupak sustavnost racionalnost
Različite stvaralačke aktivnosti Različite stvaralačke aktivnosti
Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.): humanističke i prirodne znanosti B.M. Kedrov: prirodne, društvene i filozofija Danas: po predmetu, po metodama, po svrsi ili cilju
Sustavno, argumentirano, logično … raščlanjivanje… znanja i znanstvenih činjenica, načela, pravila … na logične segmente: znanstvena područja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke … predmete i to na osnovi određenih načela o njihovim interakcijskim vezama. Sustavno, argumentirano, logično … raščlanjivanje… znanja i znanstvenih činjenica, načela, pravila … na logične segmente: znanstvena područja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke … predmete i to na osnovi određenih načela o njihovim interakcijskim vezama. UNESCO + OECD 6 znanstvenih područja
Značenje klasifikacije znanosti važno je za: Značenje klasifikacije znanosti važno je za: organizaciju i strukturu zn. ustanova planiranje zn. rada koordinaciju i kooperaciju znanstvenika knjižnice nastavni rad stvaranje enciklopedija, zbornika…
Prva je donijeta 1979. godine – primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti Prva je donijeta 1979. godine – primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti Druga je donijeta 1989. godine Treća je privremeno donesena 1994. godine Četvrta je nastala u razdoblju od 1997. do 2000. godine Peta je donese 2005. godine Šesta je donijeta 2008. …
Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN. br. 118/09, 82/12. i 32/13.) Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN. br. 118/09, 82/12. i 32/13.) Znanstvena područja su: PRIRODNE ZNANOSTI (7 polja i 38 zn. grana) TEHNIČKE ZNANOSTI (16 polja i 66 zn. grana) BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (6 polja i 56 zn. grana) BIOTEHNIČKE ZNANOSTI (7 polja i 41 zn. grana) DRUŠTVENE ZNANOSTI (14 polja i 92 zn. grane) HUMANISTIČKE ZNANOSTI (10 polja i 83 zn. grane) UMJETNIČKO PODRUČJE (9 polja) INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA ZNANOSTI (8 polja) INTERDISCIPLINARNA PODRUČJA UMJETNOSTI
16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana 16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana Brodogradnja- (grane: konstrukcija plovnih objekata, hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i održavanje plovnih objekata Elektrotehnika – (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika) Strojarstvo – (grane: opće strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo i brodsko strojarstvo) Tehnologija prometa i transport – (grane: cestovni i željeznički promet, pomorski i riječni promet, poštansko-telekomunikacijski promet, zračni promet te inteligentni transportni sustavi i logistika (Arhitektura i urbanizam, geodezija, građevinarstvo, grafička tehnologija, kemijsko inženjerstvo, metalurgija, računalstvo, rudarstvo, tekstilna tehnologija, zrakoplovstvo, temeljne tehničke znanosti, interdisciplinarne tehničke znanosti)
Znanost koja se temelji na izučavanju tehničkih sredstava, prirodnih bogatstava , ljudskih potencijala i društvenih sadržaja u adekvatnu svladavanju prostorno-vremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara i prijenosi vijesti. Znanost koja se temelji na izučavanju tehničkih sredstava, prirodnih bogatstava , ljudskih potencijala i društvenih sadržaja u adekvatnu svladavanju prostorno-vremenskih razlika u prijevozu ljudi, dobara i prijenosi vijesti. „ZNANOST O ZAKONIMA I ZAKONOMJERNOSTIMA PROMETNOG PROCESA.” 1978. godine UNESCO prvi puta spominje tehnologiju prometa kao samostalnu znanstvenu disciplinu i svrstava u grupu tehničkih znanosti - 1994. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije RH tehnologiji prometa i transporta daje status znanstvenog polja u okviru tehničkih znanosti
UDK (univerzalna decimalna klasifikacija) UDK (univerzalna decimalna klasifikacija) 0 Općenito. Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije. Publikacije 1 Filozofija. Psihologija 2 Religija. Teologija 3 Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor 4 (Slobodna skupina) 5 Prirodne znanosti. Matematika. 6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija 7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport 8 Jezik. Lingvistika. Književnost 9 Geografija. Biografije. Povijest Unutar stručne skupine knjige su poredane abecednim redom prema prezimenu pisaca.
Hrvatski znanstvenici: Hrvatski znanstvenici: Herman Dalmatin (12. st.), Ivan Stojković (15. st.), Matija Vlačić (16. st.), Franjo Petrić (16. st.), Faust Vrančić (16. st.), Marin Getaldić (16./17. st.), Pavao Ritter Vitezović (17./18. st.), Ruđer Bošković (18. st.), Franjo Rački (19. st.), Vatroslav Jagić (19./20.st.), Dragutin Gorjanović Kranbereger (19./20. st.), Nikola Tesla (19./20. st.), Andrija Mohorovičić (19./20. st.), Lavoslav Ružička (19./20. st.), Vladimir Prelog (20.st.)…
Članak 2. Članak 2. Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetničkog i obrazovnog prostora. Znanstvena djelatnost se temelji na: – slobodi i autonomiji stvaralaštva, – etičnosti znanstvenika, – javnosti rada, – povezanosti sa sustavom obrazovanja, – međunarodnim mjerilima kvalitete, – poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i – zaštiti intelektualnog vlasništva.
Znanstvena djelatnost , odnosno znanstvenoistraživačka djelatnost obuhvaća: Znanstvena istraživanja Stručna ili razvojna istraživanja Objavljivanje rezultata istraživanja Znanstveno osposobljavanje i usavršavanje Održavanje i razvoj znanstvenoistraživačke infrastrukture Obavljaju je znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe koje imaju znanstvenoistraživački status (sveučilišta, znanstveni instituti, HAZU, i dr.)
Predstavlja sustavno stvaralačku aktivnost kojom se, primjenom znanstvenih metoda, stječu nove spoznaje, odnosno stvaralački koristi postojeće znanje za nove primjene. Predstavlja sustavno stvaralačku aktivnost kojom se, primjenom znanstvenih metoda, stječu nove spoznaje, odnosno stvaralački koristi postojeće znanje za nove primjene. Obavljaju je znanstvenoistraživačke i druge pravne osobe koje imaju znanstvenoistraživački status (sveučilišta, znanstveni instituti, HAZU, i dr.) Znanstvenoistraživački rad obavljaju znanstvenici i istraživači koji su izabrani u odgovarajuća: Znanstvena zvanja: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik Suradnička zvanja: asistent, viši asistent Stručna zvanja: stručni suradnik, viši stručni suradnik, stručni savjetnik
Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraživačkog rada: Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraživačkog rada: FUNDAMENTALNO ISTRAŽIVANJO PRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJE RAZVOJNO ISTRAŽIVANJE
Prikupljaju novi podatci i stvaraju nove hipoteze – znanost se stalno korigira. Rezultati znanstvenog istraživanja trebaju biti znanstveno utemeljeni; predstavljaju nešto novo ili barem inovirano, i kao takvi trebali bi povećati (kvantitativno ii/ili kvalitativno) svjetsku riznicu znanja.
Obuhvaća: znanstvenoistraživačke laboratorije, istraživačke brodove, ispitne postaje, tehnološke i inovacijske centre, znanstvene knjižnice, računalske centre i mreže, znanstvenu publicistiku, muzeje i arhive Osim infrastrukture, podlogu i materijalnu osnovu znanstvenoistraživačkog rada čine: ispitna oprema, uređaji i postrojenja te tehnička baza koju organizacije koriste za realizaciju znanstvenoistraživačkih zadataka
sveučilišta i njihove sastavnice te druga visoka učilišta (veleučilišta temeljem dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti) javni znanstveni instituti Djelatnosti ustanova od posebnog značaja za RH (HAZU i Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” (uređuje se i posebnim zakonom) druge pravne osobe upisane u Upisnik znanstvenih organizacija
Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti… i Zakona o ustanovama. Znanstvene institute osnivaju domaće i inozemne pravne i fizičke osobe sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti… i Zakona o ustanovama. Javni znanstveni instituti kao primarnu djelatnost i razlog osnivanja imaju obavljanje znanstvenog i istraživačkog rada, doprinos znanstvenom području u kojem su registrirani i doprinos društvenom razvoju u cjelini. Od instituta se očekuje sudjelovanju u kreiranju studijskih programa, posebice doktorskih, kao načinu prijenosa visoko specijaliziranog znanja te uspostavljanje znanstvene i stručne suradnje s javnim i privatnim sektorom u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
Javni znanstveni instituti svakih pet godina prolaze postupak reakreditacije u kojem se značajniji naglasak stavlja na izvrsnost znanstvenih rezultata, ishode znanstvenog rada i njihov prijenos u društvo. Javni znanstveni instituti svakih pet godina prolaze postupak reakreditacije u kojem se značajniji naglasak stavlja na izvrsnost znanstvenih rezultata, ishode znanstvenog rada i njihov prijenos u društvo. Javni znanstveni instituti kao i javna sveučilišta i njihove sastavnice moraju zadovoljiti minimalne uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice („Narodne novine“, broj 83/2010), ali i kriterije kvalitete znanstvenog istraživanja.
Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj su sveučilišta (sa svojim sastavnicama - fakultetima i umjetničkim akademijama), veleučilišta i visoke škole. Sveučilište je ustanova koja organizira i izvodi sveučilišne studije, a može organizirati i izvoditi i stručne studije. Veleučilište i visoka škola su ustanove koje organiziraju i izvode stručne studije. U Republici Hrvatskoj trenutno djeluje 119 visokih učilišta sa statusom ustanove: 8 javnih sveučilišta, 2 privatna sveučilišta, 68 fakulteta i umjetničkih akademija, 4 privatna veleučilišta, 11 javnih veleučilišta, 22 privatne visoke škole i 3 javne visoke škole. Na visokim učilištima u Hrvatskoj akademske godine 2013./2014. studiralo je 178 676 studenata.
Nositelji znanstvene djelatnosti su: - 25 javnih znanstvenih instituta, - 119 visokih učilišta - 70 pravnih osoba izvan sustava visokog obrazovanja i javnih znanstvenih instituta koje su registrirale znanstvenu djelatnost, i to: 3 ustanove od posebnog značaja (Nacionalna sveučilišna knjižnica, HAZU, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“), bolnice i zdravstvene ustanove s istraživačkim jedinicama, državni instituti i zavodi (4),arhivi, muzeji i dr.
Prva filozofska škola Prva filozofska škola Akademije okupljaju znanstvenike, književnike, umjetnike (najviše nacionalne znanstvene ustanove) U Hrvatskoj se akademije javljaju u 16. st. (Zadar)
HAZU – najviša znanstvena i umjetnička ustanova HAZU – najviša znanstvena i umjetnička ustanova Utemeljitelj je J.J.Strossmayer osnovana 1866. godine (16 redovitih članova) Potiče i organizira znanstvenu djelatnost Zalaže se za primjenu zn. rezultata istraživanja Razvija umjetničku i kulturnu djelatnost Brine o hrvatskoj kulturnoj baštini
Članovi HAZU jesu: redoviti članovi (danas ih ima 160), počasni članovi, dopisni članovi i članovi suradnici. Članovi HAZU jesu: redoviti članovi (danas ih ima 160), počasni članovi, dopisni članovi i članovi suradnici. Samo redoviti članovi prema postojećem Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (članak 10), imaju pravo na naslov “akademik”.
Razvoj visokih škola i sveučilišta u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću. Razvoj visokih škola i sveučilišta u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću. Bologna – 1088. godine pravna škola koja se razvila u gimnaziju, a kasnije u sveučilište Padova – 1220. osnovano sveučilište Pariz – 1220. godine Napulj – 1224. godine
Najstarije hrvatsko sveučilište je zadarsko (Studium generale 1396. godine) Najstarije hrvatsko sveučilište je zadarsko (Studium generale 1396. godine) Najveće priznanje je postiglo 1553. godine kada je odlukom Općeg zbora Reda postalo povlašteno europsko sveučilište kao ono u Bologni s pravom podjele akademskih naslova.
Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1669. godine Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1669. godine Moderno zagrebačko sveučilište datira iz 1874. godine – glavni pokretač bio je đakovački biskup J. J. Strossmayer
Porast broja istraživača Brzo multipliciranje znanstvenih informacija (posljednjih desetak godina dobiveno je 50% informacija kojima danas raspolaže znanost) Smanjenje vremena od pronalaska do primjene Timski rad (interdisciplinarnost)
Ulaganje u istraživanje i razvoj Ulaganje u istraživanje i razvoj
Nedovoljno izdvajanje za istraživanje i razvoj Nedovoljno izdvajanje za istraživanje i razvoj Nejasna uloga industrijske politike u strategijama gospodarskog razvoja Slaba povezanost znanstvenog sektora i poduzeća Struktura izvora financiranja istraživanja i razvoja Niska stopa ulaganja u visoko obrazovanje Slaba povezanost tehnologije i znanosti
Prednjače Skandinavci Prednjače Skandinavci Od svih zemalja članica Europske unije, u svrhu istraživanja i razvoja najviše ulažu Finska, Švedska i Danska koje izdvajaju više od tri posto BDP-a.
Devet članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, za istraživanje i razvoj izdvaja manje od jedan posto svog BDP-a. Devet članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, za istraživanje i razvoj izdvaja manje od jedan posto svog BDP-a. Hrvatska je u 2014. godini u tu svrhu utrošila 0,79 posto BDP-a ili 340 milijuna eura, manje nego prije deset godina, 2004. godine, kada je izdvojeno 1,03 posto BDP-a, odnosno 345 milijuna eura. Eurostatova statistička analiza o ulaganjima u istraživanja i razvoj bazira se na četiri sektora: ulaganja u poslovnom i poduzetničkom sektoru, javnom sektoru, obrazovnom te privatnom neprofitnom sektoru.
Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2014., prema ovom istraživanju, najveći su u: Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u 2014., prema ovom istraživanju, najveći su u: - području tehničkih znanosti (35,0%), - prirodnih znanosti (21,2%), - biomedicine i zdravstva (19,9%) te - društvenih znanosti (9,2%).
Radi međunarodne usporedivosti u poslovnom sektoru formirane su posebne "grupe djelatnosti" u skladu s međunarodnom metodologijom (priručnik Frascati 2002.). Radi međunarodne usporedivosti u poslovnom sektoru formirane su posebne "grupe djelatnosti" u skladu s međunarodnom metodologijom (priručnik Frascati 2002.). Usklađene su s NKD-om 2007. U takvu sustavu najviše izdataka iskazano je u grupi djelatnosti koju čini odjeljak 21 NKD-a 2007. proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (28,8%). Na poslovima istraživanja i razvoja u Republici Hrvatskoj zaposleno je 14 955 osoba s punim i nepunim radnim vremenom.
Od ukupnog broja zaposlenih, 65,2% su istraživači. Od ukupnog broja zaposlenih, 65,2% su istraživači. Među istraživačima ima 70,1% doktora znanosti dok istraživača magistara znanosti ima 4,2% (udio žena jest 52,8%). Od 8 368 objavljenih istraživačkih radova, najveći udio imaju u trima znanstvenim područjima: prirodnome (22,3%), društvenome (20,2%) i tehničkome (18,7%). U raspodjeli objavljenih istraživačkih radova prema vrstama najveći je broj temeljnih radova (51,2%), a zatim primijenjenih radova (41,3%). U inozemnim publikacijama objavljeno je 51,8% istraživačkih radova.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti osnovana po uzoru na prakse zemalja Europske unije. Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) je agencija za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti osnovana po uzoru na prakse zemalja Europske unije. 2011. godine potvrđena je vjerodostojnost AZVO-a kao europske agencije ovlaštene za provođenje postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete u čitavom Europskom prostoru visokog obrazovanja (EHEA). Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove u djelokrugu i nadležnosti utvrđenim: - Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 45/09), - Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03,105/04, 174/04, 2/07 i 46/07 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15) - Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (Narodne novine br.158/2003, 198/2003, 138/2006 i 45/2011).
Članak 15. Članak 15. (1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova zadužena za pružanje stručne i administrativne potpore Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. (2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvrđuje ustroj i način njezina rada.
Obavlja stručne i administrativne poslove: Obavlja stručne i administrativne poslove: - u postupcima izdavanja dopusnica visokim učilištima, - u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih učilišta, - u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim učilištima, - u postupcima vrednovanja sustava za unapređenje i jamstvo kvalitete na visokim učilištima, - u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, - uključivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u međunarodni sustav, - povezivanja s Europskom mrežom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) i europskom mrežom informacijskih centara (ENIC/NARIC), - stvaranja i održavanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.
Do'stlaringiz bilan baham: |