Ministarstvo socijalne politike I mladih

3. Polazišta Nacionalnog programa za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. i postupak 
njegove izrade 
Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. (dalje u tekstu: 
Nacionalni program) je treći po redu strateški dokument za mlade u Republici Hrvatskoj. Prvi 
strateški dokument za mlade bio je Nacionalni program djelovanja za mlade od 2003. do 
2008. godine, a drugi je bio Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. 
Cilj ovog Nacionalnog programa je unaprjeđenje aktivnosti tijela državne uprave i 
javnih ustanova koje, svojim djelokrugom i nadležnostima, pridonose zadovoljavanju potreba 
mladih i podizanju kvalitete njihova života sa svrhom njihove optimalne društvene 
integracije. 
U svrhu izrade Nacionalnog programa, Ministarstvo socijalne politike i mladih 
osnovalo je Radnu skupinu od ukupno 40 članova koju su činili predstavnici tijela državne 
uprave, znanstvenih i/ili stručnih institucija te udruga mladih i za mlade. Sukladno europskim 
standardima i smjernicama „Europske strategije za mlade – ulaganje i osnaživanje“ za 
razdoblje od 2010. do 2018. godine, Radna skupina je bila podijeljena u osam tematskih 
podskupina. 
¢
Obrazovanje, profesionalno osposobljavanje i usavršavanje u kontekstu cjeloživotnog 
učenja 
¢
Zapošljavanje i poduzetništvo 
¢
Zdravlje i zdravstvena zaštita 
¢
Socijalna zaštita i uključivanje 
¢
Volonterske aktivnosti 
¢
Aktivno sudjelovanje mladih u društvu i politička participacija 
¢
Mladi u europskom i globalnom okruženju 
¢
Mladi i kultura. 
Osnovni zadatak radnih podskupina bio je izraditi ciljeve i mjere te odrediti njihove 
nositelje, zadatke i indikatore postignuća sa svrhom lakše izrade operativnih planova za 
provedbu Nacionalnog programa. Sukladno preporukama Europske unije i dobre prakse 
Vijeća Europe u izradi dokumenata kojima se definiraju javne politike utemeljene na znanju i 
empirijskim podacima (evidence-based policy), radne podskupine su svoj rad temeljile na 
službenim statističkim podacima, rezultatima znanstvenih istraživanja o mladima, rezultatima 
evaluacije dosadašnjih nacionalnih programa za mlade, dokumentima Europske komisije i 
Vijeća Europe koji se odnose na mlade te strateškim dokumentima Vlade Republike Hrvatske 
u odgovarajućim područjima. 
Važno je naglasiti kako su pri izradi mjera Nacionalnog programa radne podskupine 
analizirale važeće strateške dokumente u Republici Hrvatskoj te na temelju takve analize 
predložile isključivo one mjere koje nisu obuhvaćene navedenim dokumentima (npr. za 
područje obrazovanja uzeti su u obzir Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Zakon o 
odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Strateški plan Ministarstva znanosti 
obrazovanja i sporta za razdoblje 2013.-2015.; za područje Zapošljavanja i poduzetništva 
uzeti su u obzir Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., Plan 
implementacije Garancije za mlade, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za 
vrijeme nezaposlenosti, Zakon o poticanju zapošljavanja; za područje Zdravlja uzete su u 

---

19 
obzir Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. te Nacionalna strategija suzbijanja 
zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017. godine). 
Nakon što su radne podskupine izradile prijedloge mjera, Ministarstvo socijalne 
politike i mladih je osnovalo Stručno povjerenstvo sastavljeno od voditelja/ca svih 
podskupina, autorica istraživanja „Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj“ te 
predstavnice Ministarstva socijalne politike i mladih. Zadatak Stručnog povjerenstva bio je 
formalno i sadržajno usklađivanje svih predloženih ciljeva, mjera, nositelja, zadataka, 
indikatora i rokova provedbe Nacionalnog programa te izrada konačnog prijedloga teksta 
Nacionalnog programa za upućivanje u javnu raspravu. 
Dokument pred vama sadrži navedenih sedam prioritetnih područja s 40 mjera i 118 
zadataka, za čiju provedbu je zaduženo 17 tijela državne uprave. Predloženim mjerama i 
zadacima unutar svakog područja prethodi analitički okvir kao ishodište za njihovo 
koncipiranje. 
Važno je naglasiti kako ovim dokumentom donosimo značajne iskorake u odnosu na 
prethodne, kako u sadržajnom, tako i u procesnom dijelu njegove izrade. Prvi se ogleda u 
činjenici da se dokument, po prvi put u cijelosti i izravno oslanja na rezultate znanstveno-
istraživačkog projekta o potrebama, potencijalima i problemima mladih u hrvatskom društvu 
danas. Podaci su prikupljeni na reprezentativnom uzorku od 2000 mladih iz cijele Hrvatske. 
Drugim riječima, novi Nacionalni program znatno je više odraz neposrednih potreba i interesa 
mladih nego što su to bili raniji programi. 
Drugi važan iskorak je aktivno sudjelovanje mladih u procesu izrade Nacionalnog programa, 
koje je ostvareno u tri dimenzije: 
- 
angažiranjem u realizaciji navedenog istraživanja 
- 
sudjelovanjem u Radnoj skupini i Stručnom povjerenstvu za izradu Nacionalnog 
programa 
- 
uključivanjem u proces javnog savjetovanja 
Nadalje, novi Nacionalni program je operativan, a ne deklarativan dokument. Za 
razliku od ranijih programa, novi Nacionalni program predstavlja razvojno-strategijski 
dokument vrlo visoke razine fokusiranosti i operativnosti. Umjesto izrazito velikog broja 
mjera koje nisu uvijek jasno proizlazile iz prioriteta, što je bio slučaj u ranijim programima, u 
novom Nacionalnom programu prioriteti su čvršće povezani s ciljevima, ciljevi s mjerama, a 
mjere s pojedinim zadacima.
I posljednje, novi Nacionalni program ima ugrađene mehanizme vrednovanja kvalitete 
provedbe. To znači da su u novom Nacionalnom programu, za svaku mjeru i zadatak kojima 
se ona ostvaruje (osim nositelja, suradnika i rokova), određeni jasni i mjerljivi pokazatelji 
ishoda i rezultata. Ti su pokazatelji instrumenti kojima se osigurava procjena kvalitete 
provedbe pojedine mjere, a uzeti zajedno služe procjeni kvalitete provedbe cijeloga 
Nacionalnog programa po godišnjoj osnovi i na kraju provedbenog razdoblja. U skladu s tim, 
stavljanjem naglaska na pokazatelje ishoda i rezultata osigurava se učinkovit nadzor nad 
trošenjem proračunskih sredstava, čime se povećava odgovornost i davatelja i korisnika 
proračunskih sredstava. 
S obzirom na naznačeno kvalitativno unaprjeđenje procesa izrade samog dokumenta, 
kao i na višestruku participaciju mladih tijekom njegove izrade, vjerujemo da će provedba 
Nacionalnog programa biti kvalitetna i potpuna te da ćemo, na kraju, njime ostvariti cilj koji 
smo si zadali. 

---

20