National youth program

5.5. Udruge mladih i za mlade i nacionalne udruge mladih
Već duže vrijeme mladi iskazuju nepovjerenje prema društvenim i političkim institucijama, 
nepovjerenje u društvenom i političkom sektoru prema mladima te međusobno 
nepovjerenje udruga mladih i političkih institucija, te se ističe važnost uključivanja mladih 
u civilne udruge i volonterski rad (Ilišin, 2006). I dalje se upozorava na potrebu pokretanja 
aktivnosti koje bi omogućile mladima i potakle ih na sudjelovanje u društvenim procesima i 
institucijama te na potrebu poboljšanja suradnje vladinog i nevladinog sektora na području 
aktivnog djelovanja mladih.

---

80
Na državnoj razini nositelj i koordinator politike za mlade je Ministarstvo obitelji, branitelja i 
međugeneracijske solidarnosti. Od donošenja Nacionalnog programa djelovanja za mlade 
2003. godine unutar ministarstava imenovani su povjerenici za mlade čija je nadležnost 
koordinacija aktivnosti u okviru provođenja politike za mlade i suradnja s udrugama mladih 
i za mlade. Od 2003. godine do sada također u kontinuitetu djeluje i Savjet za mlade Vlade 
Republike Hrvatske koji je osnovan kao savjetodavno tijelo Vlade u sastavu predstavnika 
nadležnih ministarstava, znanstvenika i stručnjaka za mlade te predstavnika organizacija 
mladih, s osnovnom zadaćom praćenja provedbe Nacionalnog programa za mlade.
Udruge mladih i za mlade nisu formalno definirane te se na taj način ne razlikuju od drugih 
udruga registriranih sukladno Zakonu o udrugama. Međutim, u planiranju i provođenju 
politike prema mladima, kao i programa, projekata i aktivnosti usmjerenih mladima, 
udrugama mladih općenito se smatraju one čije je članstvo većim dijelom mlađe od 29 
godina, a udrugama za mlade one kojima su ciljevi osnivanja ili značajni dio programa 
rada usmjereni na programe i projekte za mlade do 29 godina. Nacionalnim udrugama 
mladih općenito se smatraju one udruge koje djeluju na razini države, imaju podružnice na 
većem području ili predstavljaju savez udruga istog usmjerenja (primjerice, Savez izviđača 
Hrvatske, Hrvatski ferijalni i hostelski savez, Hrvatska glazbena mladež, Hrvatska akademska 
zajednica, Savez udruga Klubture, Zajednica informativnih centara za mlade i dr.).
Istovremeno, posljednjih je desetak godina vidljivo ojačalo djelovanje mladih na razini 
udruga koje se vežu uz katoličku crkvu ili druge vjerske organizacije te je zapaženo i njihovo 
umrežavanje i potreba za njihovim uvažavanjem kao partnera u raspravama o pitanjima 
koja se tiču mladih.
U svakom slučaju, pozitivna je činjenica da mladi mogu djelovati u razvoju šire društvene 
zajednice kroz rad nevladinih organizacija i skupina mladih na lokalnoj razini, kroz volonterski 
rad u tim organizacijama te socijalnim i humanitarnim ustanovama. No istraživanja 
pokazuju da mladi ne pokazuju zanimanje za takvo djelovanje, a ako i odluče pristupiti nekoj 
organizaciji, udruzi, ili volonterskom projektu, čine to najviše zbog ostvarivanja vlastitih 
interesa ili razvoja novih vještina (Ilišin, 2006). Isto to istraživanje pokazuje i da studenti (kao 
posebna skupina) veliku važnost pridaju društvenim intervencijama koje mogu poboljšati 
konkurentnost mladih na tržištu rada i omogućiti da mladi svoju kreativnost i inovativnost 
iskažu kroz društveno potaknute inicijative i projekte. Stoga je veliki značaj usmjeravanja 
politike prema mladima upravo na poticanje mladih na što aktivnije sudjelovanje u društvu 
kroz različite dostupne strukture.
5.6. Ciljevi:
•
potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u društveno-političkim procesima
•
podržati uključivanje mladih u programe Europske zajednice
•
pružanje potpore radu udruga mladih i za mlade
•
učinkovita provedba nacionalnog programa za mlade
•
provoditi istraživanja interesa mladih za društvenu i političku participaciju

---

81