National youth program

Councils), Savjeti mladih (Youth Advisory Boards) i parlamenti mladih (Youth Parliaments) 
predstavljaju različite strukturirane oblike aktivnog sudjelovanja mladih u društvu, koji 
mogu biti osnovani putem izbora, imenovanjem unutar organizacija mladih i/ili na 
dobrovoljnoj osnovi. Njihovi zajednički ciljevi su: osigurati mladima slobodno izražavanje 
interesa i prijedloga lokalnoj i regionalnoj samoupravi, omogućiti strukturama vlasti 
savjetovanje s mladima o određenim temama, osigurati provođenje, procjenu i praćenje 
projekata mladih i olakšati sudjelovanje mladih u raznim savjetodavnim tijelima lokalne i 
regionalne samouprave (Politika i strukture za mlade u Vijeću Europe, 2003).
5.2. Vijeća mladih
Vijeće mladih predstavlja oblik samoorganiziranja mladih na dobrovoljnoj osnovi kroz 
povezivanje odnosno umrežavanje različitih organizacija mladih i za mlade koje postoje 
na lokalnoj (gradskoj, županijskoj) razini. Osnovna uloga vijeća mladih je predstavljanje 
interesa organizacija mladih prema lokalnim vlastima i sudjelovanje u procesu donošenja, 
provedbe, praćenja politike za mlade te njezinog vrjednovanja. Legitimitet vijeća u 
predstavljanju interesa proizlazi iz njegovog članstva. Stoga je posebno važno da u 
njemu sudjeluje što veći broj organizacija mladih koje postoje na određenom području. 
U Hrvatskoj je posljednjih nekoliko godina razvijena praksa osnivanja vijeća mladih od 
strane Mreže mladih Hrvatske. Ona okupljaju organizacije mladih na regionalnoj ili lokalnoj 
razini (udruge mladih i za mlade, klubove mladih, studentske zborove i studentske udruge, 
neformalne inicijative te podmlatke političkih stranaka) koje su se udružile neovisno o 

---

79
svome programskom određenju i organizacijskom ustrojstvu. Do sada je prema tom modelu 
osnovano 6 županijskih i jedno gradsko vijeće mladih. Problem s kojim se postojeća vijeća 
suočavaju jest činjenica da ih prema važećim zakonima nije moguće registrirati kao pravne 
osobe budući da (prema Zakonu o udrugama) u članstvu saveza udruga mogu biti druge 
udruge, a podmladci političkih stranaka nemaju pravni status udruge ni samostalnu pravnu 
osobnost.
5.3. Parlamenti mladih
Parlamenti mladih su nevladine organizacije ili projekti nevladinih organizacija, škola ili 
lokalnih vlasti čija je osnovna svrha edukacija mladih osoba o demokratskom građanstvu 
i povećanje razine njihovog sudjelovanja u društvu kroz članstvo u tijelima ustrojenim po 
uzoru na parlament. U Republici Hrvatskoj djeluje nekoliko organizacija koje nose naziv 
parlament mladih: Nacionalni savez parlamenata mladih koji okuplja petnaestak lokalnih 
parlamenata mladih i gradskih vijeća učenika (projekt Europskog doma Slavonski Brod); 
Europski parlament mladih (organizacija koja djeluje u okviru projekta European Youth 
Parliament njemačke Zaklade Heinz Schwarzkopf). Ovaj oblik je iznimno koristan jer 
omogućuje da mladi već u ranoj dobi vježbaju dijalog i demokratske procedure. Međutim 
prema samoj svojoj strukturi i programu parlamenti mladih u Hrvatskoj ni na koji način nisu 
oblik predstavljanja mladih.
5.4. Savjeti mladih
U veljači 2007. Hrvatski sabor je donio Zakon o savjetima mladih. Riječ je o tijelima koja 
djeluju pri lokalnoj i područnoj samoupravi, sastavljenim od mladih osoba. Njihove 
članove, na prijedlog registriranih organizacija mladih, bira predstavničko tijelo lokalne 
odnosno područne samouprave. Primarna uloga savjeta mladih je savjetovanje lokalnih 
i područnih predstavničkih tijela o pitanjima od interesa za mlade. U tome smislu savjeti 
mladih su savjetodavno tijelo pri lokalnoj odnosno područnoj vlasti. Provedba Zakona o 
savjetima mladih je obveza lokalne i područne samouprave. Međutim, kako s jedne strane 
u Zakonu nisu određene sankcije za neprovođenje, a s druge nije dovoljno preciziran način 
izbora članova, brojne lokalne i područne jedinice do sada još nisu osnovale savjete mladih.