National youth program

Mjera 8. PROMICATI VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI MLADIH
PROVEDBENA AKTIVNOST:
ROK PROVEDBE:
8.1. Poticanje stručnih i znanstvenih projekata koji se bave tjelesnim 
aktivnostima mladih.
kontinuirano
8.2. Financirati putem javnih natječaja projekte u športu s naglaskom na 
financiranje športskih udruga koje svojim projektima i djelovanjem potiču 
na masovno bavljenje rekreativnim športom mladih. 
2009.
i kontinuirano 
NOSITELJ:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 
SURADNICI U PROVEDBI:
Hrvatski olimpijski odbor
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Agencija za odgoj i obrazovanje
organizacije civilnog društva s područja športa usmjerene radu s 
mladima 
IZVORI SREDSTAVA:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa 
POTREBNA SREDSTVA:
sredstva redovne djelatnosti tijela državne uprave
POKAZATELJI PROVEDBE:
– provedeno istraživanje
– broj i iznos sredstava financiranih programa
– izrađen program sustavnog informiranja
– provedena medijska kampanja 

---

97
7. MOBILNOST, INFORMIRANJE I SAVJETOVANJE
7.1. Mobilnost mladih
Mladi čine najmobilniji dio stanovništva. Pod pojmom mobilnosti mladih podrazumijevamo 
obrazovnu, kulturnu i turističku pokretljivost mladih te njihovo uključivanje u međunarodnu 
suradnju i razmjenu. Mobilnost omogućuje razmjenu ideja i obogaćivanje iskustava, a 
osiguravajući otvorenost u komunikaciji s drugim društvima i kulturama, razvija kod mladih 
osjećaj razumijevanja i poštovanja međusobnih različitosti.
Procesi globalizacije i jačanje konkurentnosti na tržištu radne snage utječu na povećanje 
zanimanja mladih za boljim razumijevanjem svijeta i različitih kultura te stjecanjem novih 
iskustava, znanja i vještina. U današnjem suvremenom svijetu sva tri osnovna područja 
mobilnosti mladih, dakle turistička, obrazovna i kulturna mobilnost, izuzetno se brzo 
razvijaju kontinuirano proširujući specijalizirane programe kojima se mladima omogućuje 
kvalitetno učenje o svijetu, ali i o njima samima. Isto tako, neposredno iskustvo i doživljaj 
drugih kultura, običaja i ljudi u najvećoj mjeri utječe na razvoj pozitivnih vrijednosti i 
osjećaja razumijevanja, tolerancije i poštovanja spram različitosti, a mladima ujedno 
osigurava preduvjete za protočnost ideja i razvijanje poredbenih standarda.
Problemi s kojima se mladi suočavaju u današnjem složenom društvu više ne mogu biti 
zadovoljavajuće riješeni samo na lokalnoj ili čak nacionalnoj razini. Suočeni s određenim 
problemom ili pokazujući posebno zanimanje za određenu tematiku, mladi u sve većem 
broju tragaju za iskustvima svojih vršnjaka iz drugih zemalja i kultura. Upravo stoga 
neformalna edukacija čini osnovnu komponentu u razvoju mobilnosti mladih odnosno 
omladinskog turizma kao njenog najobuhvatnijeg segmenta unutar kojeg, pored ponuda 
za individualna i turistička putovanja, sve veći prostor zauzimaju obrazovna (učenje stranih 
jezika u inozemstvu, sudjelovanje na specijaliziranim tečajevima, treninzima i seminarskim 
aktivnostima i sl.) i radna putovanja (work & study programi, internship programi, volonterski 
programi i sl.). Za razliku od područja institucionalnog i formalnog obrazovanja, razvijena 
infrastruktura omladinskog turizma pruža mladima mogućnost organiziranja vlastitog 
učenja, osobnog razvoja i stjecanja praktičnog iskustva putem neposrednog i interaktivnog 
sudjelovanja u različitim aktivnostima, bilo da je riječ o turistički motiviranom putovanju 
ili osnovni motiv putovanja predstavlja obrazovanje, rad ili sudjelovanje na kulturnim 
programima i manifestacijama. Stoga je sve izraženija podrška društva vrijednostima 
omladinskog i studentskog putovanja, a ‘‘obrazovne ustanove, potencijalni poslodavci 
te sami roditelji putovanje prepoznaju kao izuzetno važno iskustvo za osobni razvoj i 
razumijevanje svijeta u kojem živimo’’ (Tadej, 2006).
U Hrvatskoj se tek posljednje dvije godine može vidjeti pomak i napredak u zanimanju 
i brizi društva za razvoj mobilnosti mladih i infrastrukture omladinskog turizma. Ključni 
razlog sporog razvoja mobilnosti mladih i omladinskog turizma kombinacija je slabe 
informiranosti mladih i nedovoljno razvijene infrastrukture omladinskog turizma.
Iako se bilježi povećanje broja hostela, koji čine temelj sustava infrastrukture omladinskog 
turizma, radi se uglavnom o objektima malog kapaciteta, isključivo s uslugom smještaja u 

---

98
glavnim urbanim središtima Hrvatske. Razvoj takvih smještajnih kapaciteta, koji primjereno 
odgovaraju na platežne mogućnosti mladih, jest pohvalan, naročito zbog činjenice da 
otvaranje tih hostela predstavlja novu poduzetničku inicijativu mladih, međutim ako 
Hrvatska želi u bliskoj budućnosti imati razvijenu infrastrukturu omladinskog turizma i time 
bitno povećati razinu mobilnosti mladih, nužni su multifunkcionalni omladinski hosteli 
većega kapaciteta koji svojom ponudom odgovaraju potrebama mladih pojedinačno, 
ali i različitih skupina. Hrvatska time postaje dostupnija mladima iz zemlje i inozemstva 
pružajući, naročito skupinama, povoljnije uvjete za ostvarivanje različitih programa 
namijenjenih mladima (seminarske aktivnosti, treninzi i druga tematska okupljanja). 
Od ukupnog broja kategoriziranih hostela u Hrvatskoj (35), takvih multifunkcionalnih 
omladinskih hostela, koji ujedno zadovoljavaju standarde međunarodnog sustava