National youth program
Download 0.9 Mb. Pdf ko'rish
|
Croatia 2009 National Youth Program
Hostelling International, svega je 6. Osim Rijeke, gdje je ostvarena neposredna i kvalitetna
suradnja lokalnih vlasti s nacionalnom hostelskom udrugom na projektu otvaranja prvog omladinskog hostela u tom gradu, koji je danas najkvalitetniji smještajni objekt za mlade u zemlji, tri ostala najveća sveučilišna i urbana središta (Zagreb, Osijek i Split) ne raspolažu multifunkcionalnim omladinskim hostelima koji bi radili tijekom cijele godine (svojevrsni izuzetak je Zagreb u kojemu je neophodno dovršiti projekt adaptacije omladinskog hostela u visokostandardizirani smještajni i edukacijski centar za mlade). Isto tako, primjerice, na području Plitvičkih jezera, jedinstvene prirodne baštine, nema odgovarajućeg smještajnog i edukacijskog centra za mlade, a u unutrašnjosti Hrvatske nema ni jednostavnijih oblika hostelskog smještaja. Time se znatno umanjuje individualna mobilnost mladih u Hrvatskoj, otvaranje Hrvatske mladima iz drugih zemalja, ali istovremeno i otežavaju uvjeti za ostvarivanje školskih putovanja (izleti, ekskurzije i izvanučionički terenski programi) i upoznavanje školskog uzrasta s različitim regijama Hrvatske. Putne i popusne međunarodne iskaznice za mlade i studente, među kojima su najvažnije EURO<26 i ISIC iskaznica, kojima se potiče mobilnost mladih, i dalje ima manje od 5 tisuća mladih. Povećanje broja mladih vlasnika navedenih iskaznica utjecalo bi na povećanje kvalitetnih popusta za mlade, naročito u putničkome prijevozu, a ujedno poboljšalo informiranost mladih i studenata o povoljnim uvjetima putovanja i mogućnostima njihovog sudjelovanja u različitim edukativnim i turističkim programima. Za razliku od većine europskih zemalja, u Hrvatskoj još uvijek nije združena nacionalna studentska iskaznica (IKS), koja nema znatniju uporabnu vrijednost ni međunarodnu verifikaciju, s međunarodnom studentskom identifikacijskom iskaznicom ISIC iako se radi o jednostavnom i povoljnom procesu združivanja. Na globalnoj razini se, pored velikog povećanja broja mladih i studenata, koji putuju i sudjeluju u različitim aktivnostima neformalne edukacije, dramatično povećava akademska mobilnost studenata. U usporedbi s drugim zemljama Hrvatska ima nedopustivo nizak postotak mobilnosti studenata (prema procjeni OECD‐a samo oko 0,02% hrvatskih studenata studira u inozemstvu ili je uključeno u programe akademske razmjene – Priručnik ‘‘Povećanje mobilnosti hrvatske akademske zajednice: ulazak Hrvatske u program Erasmus’’, 2008). Jedan od ključnih problema jest nepostojanje institucionalnih izvora informacija na sveučilištima, ali za primjereno rješavanje problema niske akademske mobilnosti hrvatskih studenata neophodno je izraditi zasebnu cjelovitu strategiju povećanja akademske mobilnosti u svrhu veće uključenosti Hrvatske u programe mobilnosti EU, te za aktivno 99 promicanje šireg značenja i važnosti mobilnosti i međunarodne razmjene u formalnom obrazovanju, koje nije predmet Nacionalnog programa djelovanja za mlade, fokusiranog primarno na uvjete za razvoj neformalnog obrazovanja. 7.2. Informiranje mladih Mladima je nužna primjerena razina informiranosti o njihovim pravima i mogućnostima, te o programima i uslugama koje im se nude. Tu je prije svega riječ o školskim i izvanškolskim aktivnostima, posebnim i dopunskim oblicima obrazovanja, neformalnom obrazovanju, angažiranju na pojedinim projektima, stipendiranju, zapošljavanju i razvoju karijere, socijalnom, zdravstvenom i dopunskom osiguranju, pravnoj zaštiti, financiranju stanovanju, dobrovoljnom radu, športskim i kulturnim aktivnostima, duhovnosti, pomoći u kriznim stanjima, mobilnosti, omladinskom turizmu i drugom. Mladi su razmjerno slabo informirani o institucijama i dokumentima politike prema mladima (npr. Savjet za mlade Vlade Republike Hrvatske, Nacionalni program djelovanje za mlade), iz čega proizlazi potreba promicanja institucija i dokumenata politike prema mladima među populacijom na koju se ta politika odnosi. Jedan od načina na koji se može prići rješavanju problema informiranosti mladih jest osnivanje tzv. info-centara. Postojanje info-centara bitno utječe na razinu informiranosti mladih i stupanj njihova društvenoga djelovanja. Od 2006. godine počeli su se osnivati takvi centri u okviru provedbe jedne od mjera Nacionalnog programa djelovanja za mlade (četiri regionalna info-centra: u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku). Osim info-centara za mlade, potrebne su i tiskovine za mlade i o mladima. Postoji ‘‘...određeni informacijski vakuum... kad je riječ o temama koje se tiču mlade populacije’’ (Mendeš, 2006). Inače, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti financira glasila za mlade putem godišnjeg natječaja za projekte usmjerene mladima, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa financira izlaženje informativnih glasila za mlade, osobito onih koji su u procesu srednjoškolskog obrazovanja, te posebno promiče šport i tehničku kulturu, dok Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija održava i širi mrežu Euro Info točaka te redovito ažurira sadržaj web-stranice http://europauhrvatskoj.mvpei.hr/, distribuira svoje publikacije, održava zimske i ljetne škole o europskim integracijama, te provodi natjecanja LOGIN@EUROPE i EUQUIZ. Iz navedenog se vidi da su postignuti određeni pozitivni pomaci kad je riječ o informiranju mladih, kao i da postoji potreba za daljnjim razvojem i širenjem te aktivnosti putem Nacionalnog programa za mlade. Osobito se to odnosi na mlade osobe koje su ranije ispale iz sustava obrazovanja, mlade koji su završili školovanje i time imaju manje prilika doći do relevantnih i njima zanimljivih i korisnih informacija, te mlade iz ruralnih i slabije razvijenih područja Republike Hrvatske, s obzirom da su prethodno navedeni načini informiranja namijenjeni i/ili dostupni uglavnom urbanoj mladoj populaciji unutar sustava obrazovanja. |
Ma'lumotlar bazasi mualliflik huquqi bilan himoyalangan ©fayllar.org 2024
ma'muriyatiga murojaat qiling
ma'muriyatiga murojaat qiling