47th Croatian and 7th International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia

Rezultati i rasprava 
Poznato je da danas samo tri grupe poljoprivrednih proizvoda dolaze na tržište u svježem, odnosno 
neprerađenom stanju. To su: svježe voće i povrće i konzumna jaja. Međutim, iako na tržište dolaze u svježem 
stanju oni dolaze u distribucijske centre uglavnom kao konfekcionirani i ambalažirani prehrambeni 
proizvodi. Svi ostali poljoprivredni proizvodi moraju proći postupak prerade u prehrambene proizvode. 
Stoga, se danas o poljoprivrednoj proizvodnji govori kao o prvoj karici poljoprivredno-prehrambenog 
proizvodnog lanca. Važnost sagledavanja proizvodnje hrane kroz poljoprivredno – prehrambeni proizvodni 
lanac očituje se u poboljšanju proizvodnih i poslovnih procesa i ostvarenje politike sigurnosti hrane (Knurra 
i sur., 2006). Bilo kako bilo, poljoprivredno-prehrambeni proizvodni lanac postojao je od uvijek. Međutim, 
obilježja tradicionalnog poljoprivredno-prehrambenog proizvodnog lanca očituju se u: 
Jednosmjernoj komunikaciji između proizvođača poljoprivrednih sirovina (poljoprivrednika / farmera) i 
krajnjih potrošača. 
Nedostatku konsenzusa oko zajedničkog koncepta kvalitete hrane (kako svježeg voća i povrća tako i 
konačnih prehrambenih proizvoda). 
Kako ne postoji jedinstvena definicija kvalitete hrane, ispravnije je govoriti o njenim unutarnjim i vanjskim 
atributima (Knurra i sur., 2006).
Unutarnji atributi kvalitete hrane su: 
1.
sigurnosni i zdravstveni aspekti poljoprivrednih sirovina i prehrambenih proizvoda 
2.
rok trajnosti i senzorske osobine prehrambenog proizvoda 
3.
prikladnost za uporabu ili korištenje i pouzdanost prehrambenog proizvoda. 

---

Food safety and quality management in agro-food production chain – situation in Croatia 
Section 2 . Agricultural Economics and Rural Sociology 
143
Vanjski atributi kvalitete hrane su: 
1.
karakteristike proizvodnog procesa, što podrazumijeva način proizvodnje hrane u 
poljoprivredno-prehrambenom proizvodnom lancu; organsku ili ekološku i integriranu, 
odnosno, specifične oblike prerade i pripreme poljoprivrednih proizvoda koji su čak 
determinirani i vjerskim kodeksima (kao primjerice Halal i Kosher hrana) 
2.
okolišni aspekti, što podrazumijeva ne samo utjecaj proizvođača na okoliš već i utjecaj okoliša na 
kvalitetu i zdravstvenu ispravnost hrane
3.
marketing prehrambenih proizvoda
4.
komunikacija između svih strana u poljoprivredno – prehrambenom proizvodnom lancu 
Jedan od čimbenika održivosti poljoprivredno – prehrambenog proizvodnog lanca svakako je i smanjenje: 
utjecaja na okoliš, potrošnje vode, emisije stakleničkih plinova, proizvodnje otpada i energetska učinkovitost 
(Farkas i Mohácsi-Farkas, 2011). U nekim slučajevima to je svakako teško pomiriti s unutarnjim atributima 
kvalitete hrane kao što su: rok trajnosti i senzorske osobine prehrambenih proizvoda i prikladnost za 
uporabu i korištenje, što je izravno povezano s načinom pakiranja.
Sigurnosna ili zdravstvena ispravnost poljoprivrednih, a posljedično i prehrambenih proizvoda najvažniji je 
atribut kvalitete hrane (Luning i sur., 2002), a ona ovisi o: 
–
uvjetima povoljnim za rast i razvoj patogenih mikroorganizama
–
prisustvu toksičnih kemijskih tvari (rezidua) 
–
prisustvu stranih predmeta
–
nesrećama i incidentima 
Poznato je da uvjeti povoljni za rast i razvoj patogenih mikroorganizama determiniraju mikotoksikološki 
lanac, koji se potpuno podudara s poljoprivredno-prehrambenim proizvodnim lancem (slika 1) uslijed čega 
dolazi do akutnog ili postupnog, tj. kumulativnog trovanja životinja i ljudi u prehrambenom lancu 
(Pepeljnjak i Cvetnić, 1985; Reid i sur., 1996; Scudamore i sur., 1998; Anon., 1999; Josephs i sur., 2001; 
Bennett i Klich, 2003; Zinedine i sur., 2006; Scudamore i Patel, 2008; Pepeljnjak i sur. 2008; Perši i sur., 
2011). 
Sika 1. Podudarnost mikotoksikološkog i poljoprivredno-prehrambeno proizvodnog lanca (Perši i sur., 2011) 
Figure 1. Compatibility of mycotoxicological and agro-food production chain (Perši et. al., 2011) 

---